Uzgajaju buču na 220 ha, a imaju i svoju uljaru: Priča o 30 godina tradicije sa sjevera Hrvatske

Na sjeverozapadu Hrvatske, gdje buča ima dugu tradiciju uzgoja, obitelj Patrčević iz sela Strmec Podravski, već gotovo tri desetljeća gradi prepoznatljivu priču o kvaliteti i predanosti. Danas njihova proizvodnja obuhvaća oko 80 hektara vlastitih površina, uz dodatnu suradnju s kooperantima, pa se ukupna sjetva širi na približno 220 hektara.

Prinosi variraju iz godine u godinu, no u prosjeku se kreću između 1.600 i 2.400 kilograma svježih koštica po hektaru. Nakon sušenja, koje se obavlja u vlastitim sušarama kapaciteta do 16–17 tona dnevno, dobiva se oko 40 do 50 posto suhe sirovine spremne za preradu.

Tradicija koja traje od 1996.

Obiteljska priča započela je 1996. godine kada su roditelji krenuli s proizvodnjom bučinih koštica. Već 2002. godine prepoznat je dodatni potencijal, pa je otvorena i uljara Agroprom Patrčević.

Danas su proizvodnju preuzeli braća Daniel i Matija, dok roditelji i dalje pomažu, a uključene su i njihove supruge koje brinu o punionici, narudžbama i distribuciji.

"Dijelimo se svaki dan – jedan je u uljari, drugi na polju. Tako razbijemo monotoniju i sve funkcionira bolje", kaže nam Daniel Patrčević, jedan od dvojice braće.

Uz obitelj, zapošljavaju i tri radnika, no posao je i dalje snažno oslonjen na zajednički trud svih članova.

Svježe ulje – bez velikih zaliha

Proizvodnja se temelji na principu svježine. Ulje se ne skladišti u velikim količinama, već se proizvodi kontinuirano, ovisno o potražnji.

"Radimo iz mjeseca u mjesec – koliko tržište traži, toliko proizvodimo".

Osim vlastite proizvodnje, uljara pruža i uslužnu preradu, što je u ovom kraju česta praksa jer mnoge obitelji uzgajaju buču za vlastite potrebe.

Izazovi usitnjenih parcela i sjeme iz Austrije

Kao i mnogi poljoprivrednici u regiji, suočavaju se s problemom usitnjenog zemljišta. Iako su posljednjih godina uspjeli okrupniti dio površina, i dalje rade na desecima manjih parcela.

"Imamo i do 40 čestica, neke manje od pola hektara. To znači više vremena, više troškova i složeniju organizaciju.“

Buča uljarica nije izrazito zahtjevna kultura, ali traži pravovremene vremenske uvjete.

"Dovoljno je nekoliko kiša u pravom trenutku. Više joj odgovara sunce nego previše vlage", otkrivaju nam dodavši da sjeme nabavljaju iz Austrije jer se pokazalo najkvalitetnijim, dok svake godine testiraju nove hibride kako bi osigurali bolju uljnost i kvalitetu ulja.

Plodored je pritom nužan – buča se na istu parcelu vraća tek svake tri do četiri godine, ponajviše zbog korova i ograničenih mogućnosti zaštite.

Proces proizvodnje: Od koštice do ulja

Sam proces proizvodnje bučinog ulja odvija se kroz nekoliko faza. Koštice se najprije melju u fini prah, zatim se smjesa priprema u tosteru uz dodatak vode i soli, nakon čega slijedi prženje.

Kada smjesa postigne optimalnu temperaturu, prelazi u prešu gdje se izdvaja ulje.

Za litru djevičanskog bučinog ulja potrebno je oko 2,5 do 2,7 kilograma koštica. Kao nusproizvod ostaje pogača, koja se koristi u stočnoj prehrani, otkriva nam Matija Patrčević

Varaždinsko bučino ulje postalo 44. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u EU

Postoje i druge vrste ulja – poput hladno prešanog, koje se proizvodi bez zagrijavanja, ali uz znatno veći utrošak sirovine, te miješanih varijanti s dodatkom suncokretovog ulja, koje su cjenovno pristupačnije.

Međunarodno priznanje kvalitete

Kvaliteta proizvoda potvrđena je i na međunarodnoj razini. Njihovo bučino ulje nagrađeno je već treći put zlatnom medaljom na prestižnom natjecanju Monde Selection.

"Takva nagrada puno znači, i za proizvodnju i za obitelj koja se ovim poslom bavi gotovo 30 godina. To je potvrda kvalitete, ali i snažan alat za daljnji razvoj i promociju", zaključuje Matija.

Unatoč izazovima, od klimatskih promjena do rascjepkanog zemljišta, ova obiteljska proizvodnja nastavlja rasti, oslanjajući se na iskustvo, inovacije i predan rad. Jer, kako sami kažu, tajna dobrog bučinog ulja nije samo u procesu, već u ljudima koji ga stvaraju.