U 40 godina Europa ostala bez 600 milijuna ptica - kriva i intenzivna poljoprivreda

U posljednja četiri desetljeća u Europi je nestalo 600 milijuna ptica gnjezdarica, od čega 247 milijuna kućnih vrabaca, rezultati su najnovije studije znanstvenika u kojoj su analizirani podaci za 378 od 445 vrsta ptica koje potječu iz zemalja Europske unije i Velike Britanije.

Osim vrabaca, među nestalim su gnjezdaricama i brojne nekoć sveprisutne vrste ptica, poput žutih pliski (97 milijuna manje), čvoraka (75 milijuna manje) i ševa (68 milijuna manje), piše The Guardian.

Naime, Britansko kraljevsko društvo za zaštitu ptica (RSPB), udruga BirdLife International i Češko ornitološko društvo ustanovili su da je ukupan broj ptica koje se razmnožavaju pao za 17 do 19 posto između 1980. i 2017. godine. Istraživanje je pokazalo da je realno izgubljeno čak 900 milijuna ptica, a taj se broj može umanjiti za povećanje populacija određenih ptičjih vrsta od oko 340 milijuna. Među njima su zviždak, kos, carić (palčić), češljugar, crvendać, golub grivnjaš i plavetna sjenica.

Intenzivna poljoprivreda jedan od krivaca?

Ukupan i proporcionalan pad broja ptica gnjezdarica posebno je velik među vrstama koje ovise o poljoprivrednim predjelima, odnosno o travnatim staništima. Naime, intenziviranje poljoprivrednih radova uzrokuje nestanak njihovog prostora za obitavanje, kao i korištenje sve više kemijskih sredstava u obradi zemlje. Posljedica je nestanak velikog broja insekata kojima se mnoge ptice hrane.

Studija ističe da je velik dio ovakvog pada broja ptica u Europi uočen osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, dok je stopa opadanja nešto povoljnija u prethodnome desetljeću. Rezultat je to većeg broja zakona o pticama koje je donio EU.

Najteža je situacija s nekoć sveprisutnim običnim vrapcem koji je od 1980. izgubio polovicu populacije, a u istom je razdoblju nestalo i oko 30 milijuna poljskih vrabaca. U studiji stoji da su obje vrste nestale zbog promjena u politikama koje se odnose na poljoprivredu. No, obični (domaći) vrapci iz brojnih su gradova nestali iz još neutvrđenih razloga. Stručnjaci pretpostavljaju da je vjerojatno riječ o nestašici hrane, pojavi bolesti poput ptičje malarije i onečišćenju zraka.

Obične ptice postaju sve rjeđe

"Naša je studija svojevrstan poziv na buđenje, jer brojnim pticama prijeti stvarna prijetnja od izumiranja", rekla je Fiona Burns, glavna autorica studije i znanstvenica u RSPB. Ona smatra da je UN-ova konvencija o biološkoj raznolikosti koja bi se trebala održati iduće godine ključna za donošenje jakih temelja koji će spriječiti izumiranje ptica. Ona smatra da je potrebna akcija cijelog društva kako bi se uhvatili u koštac s klimatskom krizom.

"To znači povećanje opsega i ambicija prihvatljive poljoprivredne proizvodnje, zaštite vrsta, održivog šumarstva i ribarstva te brzo širenje mreže zaštićenog područja", navela je.

Ptice kao saveznici u poljoprivrednoj proizvodnji

Razmjeri nestanka određenih vrsta ptica u Europi usporedivi su sa sličnim problemom u Sjevernoj Americi. Ondje je od 1970. godine uočen nestanak čak 3 milijarde ptica.

"Ovo izvješće glasno i jasno ukazuje na to da priroda upravo zvoni na uzbunu", ističe Anna Staneva, privremena voditeljica zaštite u udruzi BirdLife Europe. Međutim, napominje da je zaštita ptica koje su već rijetke ili ugrožene rezultirala uspješnim oporavkom za određene vrste, no da se ipak čini da to nije dovoljno za održanje populacije onih vrsta koje smatramo brojnima.

"Takozvane obične ptice postaju sve rjeđe, uglavnom zato što ljudi uništavaju prostore o kojima one ovise i na kojima žive", rekla je dodavši da vlade europskih zemalja moraju uspostaviti pravno obvezujuće ciljeve za obnovu prirode. "U suprotnom će posljedice biti teške, a pritom mislim i na ljudsku vrstu", zaključila je Staneva.