Tužna hrvatska stvarnost: Kazne za odbačeni otpad rijetke, prekršaji neprocesuirani

Od uvođenja sustava Evidencije lokacija odbačenog otpada ELOO 2019. godine, u Hrvatskoj je prijavljeno više od 18 tisuća divljih deponija. Komunalni redari, zaduženi za nadzor nad nepravilnim odlaganjem i skladištenjem otpada u lokalnim zajednicama, izašli su na teren 15.182 puta, nakon čega je isti uklonjen s 4,5 tisuće lokacija. Neobrađene su ostale 2.243 prijave, dok je njih 681 stornirano. 

Dodamo li činjenicu da Grad Zagreb ima najviše prijava, čak 14.889, što čini 82 posto svih evidentiranih slučajeva, ostatak Hrvatske prijavio je samo 3.217 divljih deponija putem spomenutog sustava u posljednjih pet godina.

Komunalni redari nadziru otpad na lokalnoj razini 

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije koje vodi bivša ministrica poljoprivrede Marija Vučković, provodi sustav ELOO sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, prikupljajući podatke o lokacijama otpada, recikliranju i sprečavanju nastanka otpada. 

On, kažu, omogućuje nadležnim tijelima, uključujući inspektore zaštite okoliša, djelatnike u županijama i ministarstvima, pregled podataka za cijelo područje Republike Hrvatske, što olakšava planiranje i nadzor.

"Sustav je dostupan na stranici eloo.haop.hr/public/ i namijenjen je komunalnim redarima za unos, obradu i pregled prijavljenih divljih deponija, no također je dostupan i široj javnosti, koja može obavijestiti komunalne redare o novim lokacijama. Web stranica se automatski prilagođava vrsti uređaja, bilo da se radi o računalu, tabletu ili mobilnom telefonu“, ističu iz Ministarstva. 

Izuzmemo li Grad Zagreb, najviše prijava dolazi iz Istarske županije, gdje je zabilježeno 499 slučajeva, dok Bjelovarsko-bilogorska županija ima najmanje, 19. Karlovačka županija se izdvaja visokim postotkom obrađenih prijava, s 81,3 posto, dok Krapinsko-zagorska bilježi samo 7,2.

"Građani mogu prijaviti odbačeni otpad putem web aplikacije bez potrebe za registracijom te imaju mogućnost pregledavanja javnih podataka o otpadu. Nakon što prijave slučaj, lokacija postaje vidljiva u sustavu, a nadležni komunalni redar automatski dobiva obavijest i može odmah poduzeti odgovarajuće mjere", dodaju iz Ministarstva. 

Prema zadnje dostupnoj statistici, koju smo dobili od nadležnog Ministarstava, 445 jedinica lokalne samouprave za 567 komunalnih redara je izradilo korisničke račune i postupa po prijavama građana.

"Sustav se tijekom godina više puta promovirao, nadograđivao i poboljšavao svoje funkcionalnosti te se i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. propisuje provođenje promocija uspostavljenog sustava s ciljem podizanja svijesti građana o količini otpada koji se odlaže nekontrolirano u okoliš. U okviru te mjere propisuje se održavanje četiri promotivne kampanje do 2026. godine", ističu iz Ministarstva.

Kazne se izriču vrlo rijetko ili uopće ne

Iako sustav omogućuje jednostavno prijavljivanje otpada i praćenje statusa, u praksi se koristi u mnogo manjoj mjeri nego što bi se očekivalo. 

"U prosjeku godišnje zaprimimo oko 5 prijava. Kazne se izriču vrlo rijetko ili uopće ne. U situaciji kada smo i uspjeli izdati obavezni prekršajni nalog, na sudu je isti ukinut i počinitelj je oslobođen", priča nam Tomislav Pirak, komunalni redar Upravnog odjela za proračun, komunalno gospodarstvo, gospodarstvo, zaštitu okoliša i ekologiju Čazme. 

Prvo se utvrđuje točna lokacija odbačenog otpada, a zatim, ovisno o utvrđenoj lokaciji, kreće se u daljnja postupanja. Komunalno poduzeće obično ima ulogu onoga tko preuzima i dalje na zakonit način zbrinjava odbačeni otpad. 

"No ako ste vi fotografirali nekoga da baca otpad, to nije osiguranje da će se išta riješiti. Potrebni su dokazi temeljem kojih se može utvrditi identitet počinitelja. Nažalost, inspekcije ne sudjeluju u našim postupcima. Povremeno, uz račune za komunalne usluge, šaljemo letke o zakonskim odredbama o zabrani odbacivanja otpada u okoliš te njegovom zakonskom zbrinjavanju", dodaje Pirak. 

Što se zakonski može poduzeti protiv onih koji otpad bacaju u okoliš?

Kazne su propisane u zakonskom okviru i, kako ističe, uglavnom se izriču maksimalno dozvoljene. Ukoliko postoje dokazi izuzeti pomoću raznih uređaja te se putem tih njih može doći do podataka o počinitelju, tada se vrši uvid u razne službene evidencije da bi se došlo do više informacija. 

"Međutim, na terenu često komunalni redar navuče lateks rukavice i prekopava po odbačenom otpadu da bi našao nekakav račun ili sličan dokument putem kojega bi se povezalo tko je vlasnik otpada, iako ni to nije siguran put do počinitelja. Grad Čazma ima pristup ELOO sustavu, ali isti je vrlo slabo korišten i od strane građana, a i od strane službenih osoba“, zaključuje Pirak. 

U županijama s najvećim udjelom poljoprivrednog zemljišta, Vukovarsko-srijemska županija zabilježila je 75 slučajeva od 2019. godine, Osječko-baranjska imala je 113 prijava, Brodsko-posavska županija 84, Virovitičko-podravska 19, a Požeško-slavonska županija 30 prijava, ukupno 321. 

Najveći postotak obrađenih prijava zabilježen je u Brodsko-posavskoj s 76,2 posto, a najmanji u Virovitičko-podravskoj, 31,6 posto. S druge najveći broj storniranih imala je pak Osječko-baranjska županija, njih 30.

Šest mjeseci za uklanjanje deponija 

Ličko-senjska županija ima jednu od najvećih površina šuma u Hrvatskoj, pokrivajući značajan dio njezina teritorija, uključujući područja u Lici, na Velebitu i Velebitskom podgorju. 

"Godišnje zaprimamo oko desetak prijava o nepropisnom odlaganju otpada, a izdavanje kazni ovisi o tome je li počinitelj poznat ili nepoznat, pri čemu se u prosjeku izrekne nekoliko kazni godišnje. Najveći izazov su situacije gdje je počinitelj nepoznat, a otpad odložen na privatnu parcelu, zbog čega se postupak vodi prema vlasniku", govori nam je Ivona Svetić, voditeljica Odsjeka za komunalno, prometno i poljoprivredno redarstvo Gospića.

Nepropisno odbačeni otpad prijavite na eloo.haop.hr/public/

Kazna za počinitelja je, dodaje Svetić, ako se radi o fizičkoj osobi 264,45 eura, a ako se radi o pravnoj osobi iznosi 663,61 euro. Komunalni redar pravi zapisnik o terenskom izvidu, potom se izdaje obavijest o počinjenom prekršaju, a zatim Rješenje u kojem se naređuje uklanjanje otpada osobi koja je nepropisno odložila/uskladištila otpad. 

"Zakonski rok za uklanjanje smeća je do šest mjeseci. Ukoliko se ni do tada ne ukloni smeće, redar daje komunalnom poduzeću nalog za uklanjanje otpada koji je nepropisno odložen", kaže. 

Tijekom godina grad Gospić je provodio razne preventivne mjere. Poput uspostave video nadzora na lokacijama gdje je to bilo moguće i potrebno, zatim postavljanje oznake zabrane i upozorenja o odbacivanju otpada u okoliš te prema potrebi ograđivanje saniranih lokacija fizičkim barijerama. 

"Ukratko procedura je sljedeća: komunalni redar utvrđuje identitet počinitelja uvidom u osobni identifikacijski dokument. Ako počinitelj odbije predočiti dokument, zatražit će se sudski nalog za pristup nekretnini. Također, može biti potrebna asistencija MUP-a kako bi se osigurala provedba postupka i utvrdile relevantne činjenice",  zaključuje Svetić.