Troskot: Dok mi pričamo o poljoprivrednom zemljištu, ličko postaje odlagalište otrova

"Lika se suočava s ozbiljnom ekološkom i sigurnosnom krizom: kontaminirana poljoprivredna zemljišta ugrožavaju hranu, vodu i zdravlje lokalnog stanovništva", istaknuo je saborski zastupnik MOST-a Zvonimir Troskot tijekom rasprave o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Naime, prema njegovim riječima, poljoprivredna zemljišta između Velike Kapele i Velebita kontaminirana su opasnim otpadom, dok državne institucije šute i ne reagiraju.

“Dovoljno je otići u Liku, od Velike Kapele do Velebita, preko Gospića, Perušića, Otočca, Udbine i Lovinca. Tamo su pašnjaci, polja i krški vodonosnici - srce hrvatske hrane i vode. A danas se šapuće, a sada već i zna, da se škrape pune otpadom”, rekao je Troskot, optužujući državnu vlast da ignorira problem.

Četrdeset tisuća šlepera otpada

Riječ je, navodi, o četrdeset tisuća šlepera otpada koji su posljednjih deset godina prošli Hrvatskom, odnosno o milijun tona otpadnog materijala koji je završio u srcu Like.

“Krško tlo, to svi znamo iz geografije, ne zadržava ništa – ono upija. I taj otrov ide u podzemlje, u bunare, u rijeke i, na kraju, na stol našoj djeci”, upozorio je.

Troskot tvrdi kako su analize koje su proveli lokalni stanovnici, a ne državne institucije, pokazale da su u uzorcima tla i mazuta pronađene kemikalije povezane s tvrtkama iz Italije i Njemačke.

“Taj otpad dolazi iz inozemstva, a u lancu su sudjelovali i domaći posrednici povezani s takozvanim smetlišnim biznisom. U tom lancu zakazale su tri razine vlasti – policija, sigurnosne službe i državna inspekcija”, rekao je zastupnik.

Prosvjed u Gospiću: Kako smo dopustili da prekrasna Lika postane europsko smetlište?

Posebno je upozorio na prisutnost PFAS-a, takozvanih “vječnih kemikalija” koje su, prema znanstvenim istraživanjima, povezane s pojavom karcinoma i hormonskih poremećaja.

“Europska unija je 19. rujna 2024. uredbom ograničila uporabu PFAS-a, a mi smo, izgleda, pustili 40.000 šlepera tih tvari da završe na poljoprivrednim zemljištima”, poručio je.

Podsjetio je i da je EU početkom listopada dodatno ograničila upotrebu PFAS-a u pjenama za gašenje požara, dok se te iste tvari, prema njegovim riječima, koriste i u tehnologijama takozvane zelene tranzicije.

“Nisam protiv brige za okoliš ni protiv obnovljivih izvora, ali jesam protiv lažne zelene tranzicije koja truje škrape Like i pretvara Hrvatsku u laboratorij kemijskog kapitalizma”, objasnio je.

Prema Troskotu, čak se i dijelovi zelene infrastrukture, poput vjetroturbina, oslanjaju na spojeve iz obitelji floropolimera, koji se koriste zbog otpornosti na trenje i kemijsku inertnost, ali nose ozbiljne zdravstvene rizike.

“Zelena tranzicija nije samo prevara, nego i ubojita. Ovdje je riječ o kemijskom kolonijalizmu koji Hrvatsku pretvara u odlagalište za industrijski otpad bogatih zemalja”, istaknuo je.

Kategorizacija zemljišta

Sudjelujući u raspravi o izmjeni Zakona o poljoprivrednom zemljitu zbog ulaska u OECD, Troskot je zatražio kategorizaciju zemljišta na strateška, ograničena i tržišna, kako bi se jasno znalo koja se zemljišta mogu prodavati stranim investitorima.

“Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne smije postati portal za gubitak suvereniteta nad tlom. Nažalost, već smo dio toga izgubili jer smo dopustili da milijun tona otpada završi u srcu Hrvatske, tamo gdje su najkvalitetnije vode koje opskrbljuju i Liku i sjeverni Jadran”, rekao je.

Zbog ulaska u OECD ukidamo reciprocitet kod nasljeđivanja poljoprivrednog zemljišta, što to znači?

Kao rješenje predložio je uspostavu sustavne kontrole. Traži da državna inspekcija javno objavi rezultate o stanju tla i vode, da se Lika i druga krška područja proglase strateškim poljoprivrednim i vodnim područjima te da se uspostavi registar kontaminiranih zona i obveza njihove sanacije.

“Naši djedovi su znali da tko izgubi zemlju - izgubi sebe. Oni su je branili krvlju. Danas netko ne puca mecima, nego kemikalijama. Mi svoju zemlju nećemo prodati PFAS-u i mafiji koja stoji iza tih kemikalija”, zaključio je.

^{Tekst realiziran u sklopu serijala Krtica - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija}