• Poljoprivredno zemljište
  • 23.10.2025. 14:10
  • Grad Zagreb , Zagreb

Zbog ulaska u OECD ukidamo reciprocitet kod nasljeđivanja poljoprivrednog zemljišta, što to znači?

Za Judin sitni novac prodajete hrvatsku poljoprivredu, kritizirao je vladajuće Božo Petrov. Nisu ih štedjeli ni drugi oporbeni zastupnici, a što nam donosi to ukidanje uvjeta reciprociteta kao uvjet za pristupanje OECD-u?

Zbog ulaska u OECD ukidamo reciprocitet kod nasljeđivanja poljoprivrednog zemljišta, što to znači?
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Dok se čekaju nove izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje bi ubrzale dodjelu državne zemlje i postupak učinile transparentnijim (čitaj pravednijim), isti se našao u fokusu ulaska Hrvatske u OECD.

OECD je, piše tako na stranici Porezne uprave, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj odnosno globalni forum od 38 zemalja i predvodnica tržišnog gospodarstva čija je zadaća promicati bolje politike za bolje živote.​​​

Uvjete za postati članicom te svjetske ekonomske organizacije, što smo izrazili još 2017., a pregovore započeli 2022., Hrvatska bi trebala ispuniti do kraja 2025.

I tu se našlo - zemljište.

Otvara se prostor za rasprodaju zemljišta strancima?

Točnije, u Sabor je upućena izmjena gore navedenog Zakona, a kojom se ukida uvjet reciprociteta prilikom nasljeđivanja poljoprivrednog zemljišta za pravne i fizičke osobe iz država koje su potpisnice Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija OECD-a.

"Postajete jedne male Jude. Za Judin sitni novac prodajete hrvatsku poljoprivredu", kritizirao je vladajuće Božo Petrov (Most) navodeći da ovakav Zakon otvara vrata daljnjoj rasprodaji i koncentraciji zemlje, dok naši poljoprivrednici teško dolaze do ijedne oranice.

Vlada, dodao je, ne štiti hrvatsko tlo, seljaka ni poljoprivrednu proizvodnju jer Zakon dopušta da stranci iz zemalja članica OECD-a naslijede poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, čak i ako njihove zemlje ne daju ista prava našim građanima. "To znači: nema reciprociteta. Hrvati u drugim zemljama ne mogu, ali stranci u Hrvatskoj mogu", rekao je.

Zemlja zarasla u šikaru, zakon u birokraciju - tko će pokrenuti hrvatsku poljoprivredu?

Na isto je upozorila i Sandra Benčić (Možemo) istaknuvši da stranci već nasljeđuju druge nekretnine, a sada će moći i poljoprivredna zemljišta. I ona i Petrov su istaknuli da su neke države uvele rezervaciju na sve oblike stjecanja vlasništva poljoprivrednog zemljišta, što bi trebala i Hrvatska.

Ni ostatak oporbe nije ih štedio: "Hrvatska je u pregovorima s OECD-om šaptom pala”, rekao je Dalibor Paus (IDS), a Mate Vukušić (SDP): "Reciprocitet i rezervacija jednako kolonizacija”.

Vladajući međutim odbacuju njihove tvrdnje. Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Tugomir Majdak kaže da se predloženom dopunom zakona ne otvara tržište poljoprivrednog zemljišta za građane OECD-a jer ga oni i dalje ne mogu kupovati.

"Jedino što se omogućuje je stjecanje poljoprivrednog zemljišta nasljeđivanjem bez utvrđivanja reciprociteta. Do sada je također bilo moguće nasljeđivanje, ali se provodio postupak utvrđivanja uvjeta reciprociteta. I dalje se reciprocitet za sve ostale utvrđuje. Suštinski se, dakle, ništa ne mijenja već više proceduralno", kaže Majdak.

Novi Zakon tek iduće godine

Kada je u pitanju rezervacija, nju je Hrvatska stavila, no, kaže, unatrag 20 godina nijedna nova zemlja članica nije mogla realizirati rezervaciju na stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim i šumskim zemljištem. One koje su to realizirale su zemlje koje su pristupile davno OECD-u poput Italije, Francuske i drugih.

I zastupnik Stipan Šašlin (HDZ) tvrdi da je državno poljoprivredno zemljište apsolutno zaštićeno u Hrvatskoj jer država ima pravo prvokupa za zemljište veća od 10 hektara u kontinentalnom i većeg od jednog hektara u primorskom dijelu države.

"Velike parcele za koje postoji interes stranaca država štiti, odnosno ne prodaje, a za male parcele nema interesa”, rekao je dok je njegov stranački kolega, Nikola Mažar pitao zašto se na mogućnost da druga ili treća generacija hrvatskih iseljenika naslijedi poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj gleda kao na prijetnju.

Kada su u pitanju na početku spomenute izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu one ipak neće biti riješene ove godine.

"U tijeku je usuglašavanje s dionicima i uskoro će biti prva sjednica povjerenstva, a u prvom kvartalu 2026. donošenje zakona", otkrio je Majdak.

Vladajući obećavaju i da bi svaki pokušaj malverzacija sa zemljištem kao strateškim resursom, trebao spriječiti Zakon o provjeri stranih ulaganja koji je u tijeku donošenja.

Tekst realiziran u sklopu serijala Agronews - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".

Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo