Tko je vođa mljekarske pobune Mladen Šolčić?

Poljoprivrednik, mljekar, uzgajivač krava, poduzetnik , farmer, bivši branitelj, čovjek s barikada, svinjogojac, otmičar. Sve to je Mladen Šolčić, beskompromisni lider mljekarskih prosvjeda, bradati poljoprivrednik kojeg šira javnost upoznaje posljednjih nekoliko dana kako se sa traktorskih barikada bori za veću otkupnu cijenu mlijeka u Hrvatskoj. U cijelom ovom nabrajanju zapravo odskače tek ‘otmičar’. Mladen Šolčić iz Kokinca kraj Bjelovara, jedan je od lidera mljekarskih pobuna u Hrvatskoj.

U zadnje četri godine država mu je isplatila čak 6, 9 milijuna kuna poticaja, dok mu je za kapitalna ulaganja u zadnjih pet godina kapnulo čak 1,34 milijuna kuna.

Istine radi, te je novce dobila njegova supruga Snježana Šolčić na koje se vodi Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, no zapravo ga vodi Mladen.

Šolčića život nije mazio.

Roditelji su ga napustili i svoje je djetinstvo proveo kod pet različitih obitelji u Podravini, Zagrebu i Bjelovora. O tom razdoblju danas ne želi pričati.

Priča o uspjehu krenula je negdje sredinom 90-tih godina.

Snježana je završila Višu poljoprivrednu školu u Križevcima, dok je Mladen, koji je 36 mjeseci, kao dragovoljac, bio na ratištu, po zanimanju bio vozač. Oboje nisu imali stalne poslove i imali su velikih egzistencijalnih problema. Nakon nekoliko godina Snježana je nasljedila djedovo imanje u Patkovcu, kod Bjelovara, i Šolčićevi su se odlučili za svinjogojstvo.

U početku su iz Njemačke uvezli desetak krmača i neraste, te se uskoro njihova Farma proširila na 20 krmača, tri nerasta i 150 odojaka. Osim svinjogojstvom, bavili su se i poljoprivredom pa su tako obrađivali 20 rali zemlje - u svom su vlasništvu imali oko 15 rali, dok su u najmu imali još pet. Uzgajali su ječam, zbog svinja, te kukuruz.

- To sam napustio 2003. Nastupila su loša vremena za svinjogojstvo, ista kakva su danas za mljekare - kratko je objasnio Šolčić.

Tada se počinje baviti uzgojem krava.

Zahvaljujući poticajima i kreditima, u svoje je gospodarstvo uložio oko 10 milijuna kuna. Danas ima 180 muznih krava koje godišnje daju oko 1,4 milijuna litara mlijeka i jedan je od većih kooperanata Vindije koja otkupljuje svo njegovo mlijeko.

Vozni park

Iako je nedavno na radiju tvrdio da od države dobije oko 500-600 tisuća kuna, istina je da od 2008. godine od svake godine dobije oko 1,725 milijuna kuna poticaja plus 268 tisuća kuna kapitalnih ulaganja.

U svom voznom parku ima dva osobna vozila Opel Corsu i VW Passat, te dva terenca. Nedavno je kupio i novi traktor vrijedan 150 tisuća eura.

Država mu je sufinancirala i otvorenje Mljekomata u Bjelovara. Tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Bjelovarsko-bilogorska županija i Grad Bjelovar sponzorirali su taj pojekt sa 82 tisuće kuna, odnosno sa 60 posto ukupne vrijednosti. OPG Šolčić uložila je oko 54 tisuće kuna.

- Govorite da proizvođači ostvaruju mega profite, a vi vaše mlijeko prodajete po 6 kuna plus pet ambalaža. Zar ne može niže - pitamo.

- Pa što onda? Ja ne ostvarujem nikakav ekstra profit. Mljekomat može primiti oko 250 litara, a ja dnevno prodam oko 70 litara. Cijena je kakva je, ali to sigurno nije ekstraprofit - odgovorio je Šolčić.

Osim proizvodnje mlijeka, Šolčić je lani uvjetno osuđen zbog otmice.

Naime, potpredsjednika hrvatskog Saveza proizvođača mlijeka, Općinski sud u Bjelovaru proglasio je krivim za kazneno djelo otmice.

Kako stoji u presudi on je 22. ožujka 2011., godine oko 11 sati u Bjelovaru u Ulici Matice hrvatske prišao s leđa Ljiljani Čunović, uzeo joj je iz ruku mobitel i ključeve vozila, te ju ugurao u njezin automobil, prijeteći joj smrću ukoliko ne vrati novac koji je uzela s njegovog žiroračuna. Istodobno je tražio potpisivanje izjave o povratu zadužnice, kao i otkazu ugovora o zastupanju. Bojeći se prijetnji, Čunović je pristala na njegove zahtjeve. Potom je kod bilježnika ovjerila tražene izjave i vratila novac s računa svoje tvrtke "Miholjanske mljekare", na račun obitelji Šolčić, nakon čega ju je on pustio.

- Ta žena je već provjerena prevarantica koja je već raznim malverzcijama opljačkala nekoliko ljudi - kaže.

S njom je sklopio ugovor još 2005. godine o projektiranju farme, ali ona svoju ugovornu obvezu nije izvršila, nego je pritom izbjegavala kontakt. Razočarani Šolčić sklopio je ugovor s drugom tvrtkom i izgradio farmu financirajući sve kreditom HBOR-a.

No 2008. godine, unatoč tomu što nije izvršila svoje obaveze, Čunović je na osnovi ranije sklopljenog ugovora Šolčiću blokirala račun i tako naplatila iznos oko 188 tisuća kuna. Nakon toga on ju je tužio Općinskom sudu u Vukovaru koji je prema ugovoru bio nadležan.

U siječnju ove godine pravomoćno je presuđeno da mu Čunović mora vratiti taj novac, ali ona to ne samo da nikada nije učinila nego je u ožujku ove godine, prebacujući ugovor na novu tvrtku koju je u međuvremenu otvorila, ponovno sjela Šolčiću na račun i olakšala ga za novih 44 tisuće kuna.

- Umjesto da se nju zatvori, ja sam osuđen. To samo pokazuje apsurdnost države - kaže.

No Šolčića se optužuje i za puno više od toga. Iz krugova mljekara koji nisu zadovoljni prosvjedima stalno dolaze informacije o njegovom rasipničkom životu, sumnjivim poreznim prijavama, neplaćenim dugovima, kao i novom traktru koji je kupio prije nekoliko tjedana za 150 tisuća eura, upravo uoči početka prosvjeda u kojem će tražiti veće otkupne cijene za svoje mlijeko.

Mliječna industrija je u kaosu. Hrvatska troši milijune kuna na poticaje, a mliječna proizvodnja je nekonkurentna i rezultira mlijekom znatno skupljim od uvoznog.

Čini se kako su u priči o mlijeku zakazali svi, a svoje se odgovornosti ne bi trebali odreći ni proizvođači.

Hrvatska ima 14.500 proizvođača mlijeka. To zvuči gordo. No u tu su brojku uključene i velike farme sa po više stotina mliječnih krava, kao i “baka Mara” sa svojih pet krava koja pokušava popuniti kućni budžet prodajom mlijeka u lokalnoj otkupnoj stanici. Ukupno imaju 184.000 mliječnih krava. Što znači da svaki proizvođač ima svega dvanaest kraca. U Europi je prosjek 25 krava, dok je u Americi to 100 mliječnih krava po proizvođaču. Povećanjem broja krava po proizvođaču dobivaju se drastično manji troškovi proizvodnje, a samam time se povećava i konkurentnost. Hrvatski mljekar ne može dostići taj standard.

Zbog toga u Hrvatskoj danas mlijeko plaćamo uglavnom pet do šest kuna po litri, pa i više, dok će se uvozno bez problema naći i za četiri kune.

Kada je predao jednu litru mlijeka, proizvođač je donedavno za nju od, primjerice, Dukata dobio 2,71 kunu. Na to je od države dobio poticaj i interventnu mjeru, ukupno 92 lipe. To je 3,63 kune po litri mlijeka, drastično više od europskih cijena. Prema podacima iz prošle godine, mlijeko se u europskim zemljama otkupljivalo po cijeni od 2,57 kuna za litru. No tu nije kraj proizvođačevim prihodima. Na svaku mliječnu kravu dobiva i 836 kuna poticaja od države, te još 2055 kuna po hektaru poljoprivrednog zemljišta. Država mu subvencionira i gorivo za traktor, pa tako ne uzima dizel, već tzv. plavi dizel, znatno jeftinije gorivo koje dijelom plaća država.

Autor: Sandra Bolanča / Tomislav Kukec