Tko hrani Hrvatsku vojsku?

"S obzirom na povećanje broja ročnika, važno je naglasiti kako se državni resursi moraju usmjeriti i na razvoj prehrambene sigurnosti koja bi trebala biti sastavni dio strategije obrane i dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske", rečeno je na okruglom stolu "Domaća hrana za hrvatske ročnike - Tko hrani Hrvatsku vojsku?" održanom u petak u Osijeku, kojeg je organizirala Hrvatska poljoprivredna komora.

Zaključak sastanka je da je od iznimne važnosti osnaživanje domaće proizvodnje hrane i jačanja preradbenih kapaciteta kao temelja prehrambene sigurnosti. Komora je i ovaj put iskoristila priliku pozvati državne institucije da poduzmu sve kako naši vojnici ne bi jeli hranu iz uvoza, nego od domaćih proizvođača, priopćili su.

"Vjerujemo da bi mnogi hrvatski OPG-i rado sudjelovali u ovim inicijativama te doprinijeli stabilnosti i razvoju lokalne proizvodnje", smatra Matija Brlošić, član Upravnog odbora HPK.

Što sužava krug potencijalnih dobavljača?

Rekao je da i na ovaj način izražavaju spremnost poljoprivrednika za razgovore jer ako se neka industrija preko noći može usmjeriti da proizvodi ono što je potrebno za rat, tako se može i s hranom - da naša sirovina ne ide, primjerice, u Italiju, nego da se preradi u Hrvatskoj. Za to je potrebna samo dobra volja i nešto novca.

Tijekom rasprave naglašeno je kako su u obrocima koji se pripremaju za dragovoljne ročnike Hrvatske vojske u velikom postotku zastupljeni domaći proizvodi.

Član uprave tvrtke Pleter, Berislav Rončević, naveo je da su osnove vojne prehrane sigurnost i pouzdanost isporuke obroka. Dodao je kako Pleter kuha na velikom broju lokacija, ali nema svojih nekretnina ni skladišta te da onaj tko želi biti njihov dobavljač zna da su za to potrebni posebni uvjeti i da se namirnice moraju dovoziti do kuhinje u kojoj se obrok priprema, što sužava krug potencijalnih dobavljača.

"Gladan vojnik ne ratuje"

Postoje stoga i poteškoće sa zapošljavanjem potrebnog broja radnika, jer oni ne smiju biti stranci i moraju proći sigurnosnu provjeru. Istaknuo je pritom da bi bilo dobro da obroci za ročnike budu potpuno od domaćih komponenti.

"U vanjskotrgovinskoj bilanci smo u primarnim poljoprivrednim proizvodima na razini 101 posto pokrivenosti uvoza izvozom, dok je u preradi taj postotak daleko ispod 50 posto", rekao je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, dodajući kako je tu odgovor na pitanja kako povećati samodostatnost i zadržati sirovine u Hrvatskoj.

Naglasio je da je HV jedan od javnih sustava i Zakon o javnoj nabavi se mora poštivati, a veća pregovaračka snaga udruženih poljoprivrednika prepoznat će se i u standardu i u obujmu pa onda i u cijeni, kao i kvaliteti.

"Potrebe za hranom su ogromne, a znamo da je, osim tenkova i aviona, i hrana oružje jer gladan vojnik ne ratuje", naglasio je predsjednik Odbora za ratarstvo Petar Pranjić.

Snažnije aktivirati kratke lance opskrbe

Kako je priopćila HPK, tijekom rasprave je dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice, Stjepan Zorić, naglasio da su više puta pokušali sa nadležnim institucijama razgovarati na ovu temu, te je bilo inicijativa da se domaće voće plasira hrvatskim institucijama. Hrvatska proizvodnja voća je drastično smanjena, no smatra da bi se sada kada imamo izgrađene snažne skladišne kapacitete i hladnjače, u kratkom roku proizvodnja mogla bolje organizirati te se povećati dostupnost domaćeg voća i povrća u Hrvatskoj vojsci.

Prema mišljenju Dražena Kneževića, direktora Centra za sigurnost hrane HAPIH-a, posebno je važno voditi brigu o sigurnosti i kvaliteti hrane koja se dostavlja vojsci, pri čemu je naglasio da je za tako nešto najbolje snažnije aktivirati upravo kratke lance opskrbe.

Iz HPK poručuju da je za osnaživanje prehrambene sigurnosti potrebno povećanje domaće proizvodnje i osnaživanje lanaca opskrbe lokalnom hranom kako bi se smanjila ovisnost o uvozu. Nadalje, važno je i stvaranje zaliha i skladišta osnovnih prehrambenih artikala, kao što su žitarice, ulja i mliječni proizvodi,.