Svjetski dan hrane: Covid-19 dodatno poljuljao već nestabilan prehrambeni lanac

Na svijetu nema dovoljno hrane, činjenica je koju je nama, na ovim prostorima teško shvatiti. 

Posebno ju komplicira situacija oko koronavirusa, a sigurnost hrane te samodostatnost u poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u svim državama svijeta kao i organizacijama koje se bave ovim resursom, postali su prioritetno područje.

"Rastite, njegujte, održavajte. Zajedno." moto je ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane koji se obilježava danas, 16. listopada. 

U sklopu Ujedinjenih naroda (UN) 1945. godine osnovana je Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO), a 1980. Generalna skupština organizacije usvojila je obilježavanje ovog dana zbog činjenice da je ona preduvjet ljudskog opstanka i blagostanja te temeljna ljudska potreba.

Cilj održavanja je pojačati svijest javnosti o problemu njezinog nedostatka u svijetu te ojačati solidarnost zemalja u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva. 

Iako u razvijenim zemljama obilujemo hranom, a trošimo je i previše, u siromašnima vlada glad.

Godišnje se baci 88 milijuna tona 

Povijest rasipanja hrane usko je povezana s globalizacijom. U sve umreženijem svijetu lanci opskrbe postaju dulji, a nekada sezonski proizvodi gotovo svuda u svijetu zbog uvoza su dostupni kroz cijelu godinu. Na tom često dugom putu od farme do stola, ona se gubi ili troši u svakoj fazi, a svježa poput voća, povrća, mliječnih proizvoda i mesa posebno je ranjiva.

Procjenjuje se da se globalno godišnje potroši 1,3 milijarde tona hrane, a čak 88 milijuna baci. 

EU: Godišnje bacimo 173 kg hrane po osobi - UN donio odluku

Prema FAO podacima, zemlje s visokim i niskim prihodima bacaju najviše. U državama s niskim prihodima gubitci se najčešće javljaju u ranijim fazama, tijekom proizvodnje, rukovanja i skladištenja. 

Da je stanje alarmantno, pokazuje i zadnje Izvješće o hrani Europske komisije. U zadnje četiri godine zabilježen je najveći porast gladi u svijetu. U 2019. godini oko 135 milijuna ljudi u 55 zemalja svijeta nije imalo dovoljno hrane te je zatražilo pomoć. Procjenjuje se i kako je čak 75 milijuna djece izgladnjelo, dok s druge strane, njih 17 milijuna ima čak i previše te se rasipa njome. 

Covid-19 zadao dodatni udarac

Globalna zdravstvena kriza uzrokovana pandemijom virusa Covid-19 vrijeme je za razmišljanje o stvarima do kojih nam je zaista stalo i našim najosnovnijim potrebama. Ova nesigurna vremena natjerala su mnoge da ponovno počnu cijeniti nešto što neki uzimaju zdravo za gotovo.

Hrana je suština života i temelj naših kultura i zajednica. Očuvanje pristupa kvalitetnoj i zdravstveno ispravnoj prehrani bit će i dalje bitan dio odgovora na pandemiju, posebno za siromašne i ranjive zajednice, koje su njome najteže pogođene, kao i ekonomskim šokovima koji su posljedica toga.

Nakon koronavirusa slijedi recesija: Milijuni bi mogli ostati bez hrane

Zemlje, privatni sektor i civilno društvo moraju osigurati da naši prehrambeni sustavi uzgajaju raznolike proizvode kako bi zajedno nahranili sve veću populaciju i održavali planet.

Svaki stanovnik ove Zemlje sada je bitan i ima ključnu ulogu u zaštiti prehrambenog ciklusa. 

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor