• Otpad od hrane
  • 28.09.2020. 15:00

EU: Godišnje bacimo 173 kg hrane po osobi - UN donio odluku

Odlukom Ujedinjenih naroda ove se godine 29. rujna prvi put obilježava Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane koji nastaje i u proizvodnji, skladištenju, preradi te transportu.

Foto: Depositphotos/deyangeorgiev2
  • 133
  • 36
  • 0

Hoćemo li imati što jesti - bilo je jedno od glavnih pitanja koja su si mnogi postavili u ožujku, nakon općeg lockdowna. Pravile su se zalihe hrane, od one koja može trajati godinama do lako i brzo pokvarljive. Stručnjaci su upozoravali da ne pretjerujemo, a i na stranicama Agrokluba smo vas savjetovali što i kako kupovati, samo da bismo što manje bacali. 

Stvaranje zaliha: Znate li koliko koja hrana ima rok trajanja?

No, otpad od hrane nije tema koju je iznjedrila pandemijska 2020-a. O njoj se govori već duže vremena, a odlukom Ujedinjenih naroda ove se godine 29. rujna prvi puta obilježava Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane

Do 2030. prepoloviti otpad od hrane

Odluka se temelji na UN-ovom Programu globalnog razvoja za 2030., posebice žurnoj potrebi da se do 2030. godine smanje velike količine otpada od hrane na globalnom nivou. Naime, cilj je prepoloviti ovu vrstu otpada po stanovniku na maloprodajnom i potrošačkom nivou te smanjiti gubitke u proizvodnji i opskrbnom lancu. 

Naime, jedna trećina hrane koja se godišnje proizvodi u svijetu za prehranu ljudi, što je oko 1,3 milijarde tona, izgubljena ili bačena, dok je istovremeno preko 821 milijun ljudi kronično pothranjeno. U Europskoj se uniji svake godine baci oko 90 milijuna tona hrane, odnosno 173 kilograma po osobi. Prema procjenama, u Republici Hrvatskoj baci se oko 400.000 tona godišnje. Najviše ovog otpada proizvode kućanstva, godišnje po osobi 75 kilograma, što je manje od EU prosjeka, koji iznosi 92 kilograma po osobi godišnje.

U UN-u ističu hitnu potrebu rješavanja problema koji snažno utječe i na klimatske promjene i u konačnici ljudski opstanak. Naglašavaju kako je jedan od najvećih izazova 21. stoljeća odgovoriti potrebi za hranom rastuće populacije uz istovremeno smanjenje nepovoljnog utjecaja njezine proizvodnje, ali i kraja njenog životnog ciklusa, na okoliš.

Proizvodnja hrane glavni uzročnik prenamjene zemljišta

Kako stoji u priopćenju UN-a, proizvodnja hrane osnovni je pokretač globalnih promjena u okolišu jer koristi 25% cjelokupne naseljive površine i crpi 70% svjetske potrošnje pitke vode te je glavni uzročnik prenamjene zemljišta, a rasipanjem i bacanjem svi uloženi resursi, tlo, voda, energija, vrijeme i ljudski rad te novac, propadaju. Time se stvara snažan pritisak na okoliš, jer, znamo, većina bačenoga završi na odlagalištima i time onečišćuje tlo, vodu i zrak.

Loše skladištenje krivo što se oko 14% hrane izgubi od polja do trgovine?

Pored toga, gubitak nastaje i u proizvodnji, skladištenju, preradi i transportu te je karakterističan za zemlje u razvoju. Kada je riječ o bacanju, ono je i rezultat odluka i radnji trgovaca, uslužnog sektora i potrošača te fenomen karakterističan za razvijeni dio svijeta.

Iskorjenjivanje gladi

Kako bi se postigao cilj potrebno je primjenu ove prakse učiniti održivom, a ne tek kratkog vijeka. Važno je doći i do inovativnih rješenja za suzbijanje gubitka i bacanje te usvojiti održiv  pristup prehrambenom sustavu kojim se promiče sigurnost hrane i prehrana rastućeg svjetskog stanovništva i doprinosi ublažavanju siromaštva, iskorjenjivanju gladi i zdravlju ljudi.

Zabranili bacanje hrane u komunalni otpad

"Obilježavanje Međunarodnog dana svjesnosti gubitka i bacanja hrane može značajno doprinijeti podizanju svijesti o važnosti problema i njegovih mogućih rješenja na svim razinama te
promovirati globalne napore i kolektivne akcije s ciljem smanjenja ove vrste otpada
", poručuju u UN-u čiji je prioritet edukacija potrošača i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o važnosti ovoga problema. 


Tagovi

Bacanje hrane Međunarodni dan UN Odluka Otpad od hrane


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Maja je profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Također je hobi vrtlarica te urednica Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Berba 2020,sadnja 2015.
3,75kg po biljci