Švedska - zemlja blagostanja u kojoj najbogatiji jedu usoljenu haringu, jelo nekad siromašnih ribara

Već godinu dana moj nećak živi i radi u Švedskoj. Kada je prvi puta došao na odmor, opčinjeno nam je pričao o švedskim šumama, očuvanosti okoliša, zečevima koji skakuću po urbanim sredinama. Njegova plaća mladog autolakirera s Balkana ide u nebesa. Ondje je vjeran hrvatskim proizvodima pa mi svako malo šalje fotografije iz trgovine gdje kupuje naše paštete i ribice koje su gotovo duplo jeftinije nego kod nas. Razmeće se kada govori koliko je ondje jeftina piletina. Još nije probao devetinu (meso deve) koju nude na svojim policama. 

Švedska - danas obećana zemlja nas južnjaka u kojoj tek neki žive "švedski san", još prije 150 godina tek je preživljavala i to od poljoprivrede. Tada siromašna zemlja na periferiji Europe trgnula se i uvela mnoge promjene, priključila globalnom razvoju, prihvatila industrijsku revoluciju da bi danas bila zemlja blagostanja. 

U poljoprivredi radi samo 2% stanovništva 

Industrijska revolucija donijela im je  novije, modernije strojeve što je intenziviralo poljoprivredu, ali i sve ostale sektore. Njihove rijeke i vodopadi bili su značajan resurs kojim proizvode relativno jeftinu električnu energiju. Zimzelene šume pokrivaju gotovo 60% zemlje pa nije ni čudo da je ondje drvna industrija daleko poznata i razvijena. Primjerice, tko još ne zna za IKEA-u? 

Prostire se na 450.295 km2, ima oko 10 milijuna stanonvika čiji BDP po stanovniku iznosi preko 51 tisuću dolara! Udio poljoprivrede u njihovu BDP-u danas je tek 1,6%, a u poljoprivredi radi samo 2% stanovništva. Usporedbe radi, još početkom 20. stoljeća u tom je sektoru radilo više od 50%, a '50.-ih godina prošlog stoljeća oko 20% stanovništva. 

Većina poljoprivrednika starije životne dobi

Švedska se može podijeliti na dva dijela. Planine i ravnice na sjeveru zauzimaju dvije trećine površine. Ondje su guste šume i bogata nalazišta minerala. U ravnici na jugu nalazi se glavnina poljoprivrednog zemljišta i većina prerađivačkih industrija, a ondje živi i četiri petine pučanstva.

Poljoprivredna proizvodnja Švedske premašuje domaću potrošnju, no znatna količina hrane se uvozi (sjetimo se domaćih pašteta i devetine). Oko 7% ukupne površine Švedske, odnsono 3 milijuna hektara klasificirano je kao zemljište s trajnim ili privremenim usjevima. 

Većina švedskih poljoprivrednika starije su životne dobi i malo njih ima nasljednike koji će zamijeniti današnje poljoprivrednike. Politika švedske vlade bila je pripajati mala neprofitna gospodarstva u veće jedinice do 20 hektara obradive zemlje sa šumama koja bi obiteljima ostvarila jednak standard kao što ga imaju radnici u industriji. U današnje vrijeme u Švedskoj je oko 70.000 poljojprivrednih gosopdarstava, a oko polovice njih ima manje od 20 hektara poljoprivrednih površina. 

Žitarice i uljarice glavni švedski poljoprivredni proizvod 

Poljoprivreda u Švedskoj razlikuje se od regije do regije zbog različite vrste tla i različitih klimatskih zona. Logično, najviše poljoprivredne prozivodnje smješteno je u južnoj Švedskoj gdje je najduža vegetacijska sezona, u nekim dijelovima juga više od 240 dana godišnje. 

Glavni švedski poljoprivredni proizvod su žitarice i uljarice - pšenica, uljana repica i šećerna repa na jugu dok se ječam i zob uzgajaju sjevernije i to najviše kao hrana za životinje, uglavnom svinje i perad. U 2016. godini Švedska je proizvela 5.481 tisuću tona žitarica, 1.988 tisuća tona šećerne repe te 861.3 tisuća tona kurmpira.  

Švedska je poznata po velikom izobru kruha različitih oblika i veličina, a posebnost su slatki kruhovi kao i peciva. 

Švedsko crveno govedo 

No, mliječni uzgoj je ekonomski najjači sektor koji ostvaruje 20% vrijednosti švedske poljoprivredne proizvodnje. Proizvodnja svinjetine (tradicionalne švedske okruglice) i peradi također je relativno velika, dok je proizvodnja ovaca i janjadi vrlo mala te se kao takva ne može se natjecati s proizvodnjom Australije i Novog Zelanda, jer ove zemlje imaju zelene pašnjake tijekom cijele godine.

U govedarstvu je najpoznatije švedsko crveno govedo nastalo križanjem švedskih goveda Rešved Pied i Ayshire. Ovo mliječno govedo daje mlijeko čiji sadržaj masti iznosi 4,3%. U 2016. godini, prema Eurostatovoj statistici Švedska je proizvela 2.862 tisuće tona mlijeka. Usporedbe radi, to je tek nešto više od susjedne Finske i gotovo dva puta manje od, primjerice, Danske. 

Ekstremno smrdljiva haringa 

Posebnost švedske poljoprivrede, ali i prehrane je riblji specijalitet "surströming" sjevernog dijela Švedske kojega oni koji nisu naviknuli na taj okus opisuju kao - ekstremno smrdljivu haringu. Riječ je o posebnoj konzerviranoj hraingi koja je tijekom prošlosti bila hrana siromašnih ribara. Konzervira se pacanjem u bačvama, u slanoj vodi, a danas predstvlja vrlo skup specijalitet. 

Haringa se lovi oko polovice lipnja, kad su ženke pune ikre. Riba se ispere slatkom vodom, posloži u bačve i zalije slanom vodom. Stoji preko noći, sljedeći dan se ispire, skidaju joj se glave i ponovo stavlja u bačve sa slanom vodom. Bačve se tada pokriju i riba se ostavlja da u njima odleži 7-8 tjedana. Do trenutka otvaranja bačvi ne zna se je li surströming uspio ili ne. Tradicija nalaže da se bačva ne otvara u ponedjeljak. Ako je s ribom u bačvi sve uredu, treći četvrtak u kolovozu organizira se surströming premijera što za sjeverni dio Švedske znači pravu feštu. 

Najjača drvna industrija Europske unije

Kao što sam navela na početku, zimzelene šume pokrivaju gotovo 60% površine Švedske. U 2015. godini Švedska je proizvela 74.300 tisuće kubnih metara obrađenih trupaca što ju čini najvećom drvnom industrijom Europske unije. Kao ogrijevno drvo koristi 10% te količine dok ostatak završi u drvnoj industriji. 

Engleska - dostojan nogometni suparnik 

Na Svjetskom prvenstvu u Rusiji Švedska je prvu značajniju utakmicu odigrala protiv Meksika kada je pobijedila rezultatom 3:0, a utakmicom protiv Švicarske osigurala si je ulazak u četvrtfinale. Švedska će se u subotu, u 16 sati suprotstaviti Engleskoj, kako analitičari kažu, dostojnom suparniku. 

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor