Sve manje površina pod pšenicom, raste proizvodnja bobičastog voća u Hrvatskoj

Za gotovo 68.000 hektara smanjene su površine pod žitaricama u 2017. godini u odnosu na godinu prije. Ujedno je to i najveće smanjenje površine, od gotovo 13%, u usporedbi s 2016. godinom. Smanjene su i površine pod zelenom krmom s oranica i vrtova te svježeg povrća i jagoda, objavio je Državni zavod za statistiku. 

Kako navode, najveću proizvodnju, od 20,2%, u usporedbi s 2016., ostvarila je uljana repica. To je ujedno najveći prirod od 1990. Prirod aromatskoga, začinskoga i ljekovitog bilja povećao se za 43,8%, šećerne repe za 10,8%, a suncokreta za 4,8%.

"Silažni kukuruz u 2017. ostvario je najveći pad priroda po hektaru, i to 11.100 kilograma po hektaru u usporedbi s 2016. Smanjen je i prirod po hektaru šećerne repe, i to za 9.200 kilograma po hektaru. Smanjeni su i prirodi po hektaru ostalih usjeva, krumpira za 3.800 kilograma, kukuruza za zrno za 2.200, djeteline za 2.100 kilograma, graška za suho zrno i bundeve za ishranu stoke za 1.500 kilograma", navode iz DZS-a. 

Najveću proizvodnju, i to 653 tone više u usporedbi s 2016., ostvarilo je bobičasto voće. Povećana je proizvodnja i ostalog voća i povrća, jabuka za 11.789 tona, rajčice za 10.516, krastavaca i kornišona za 2.775 tona, višanja za 943 tone, graška za svježe zrno za 840 tona, dinja za 664 tone te salate za 309 tona. 

"Proizvodnja pšenice u 2017. smanjena je za gotovo 278.000 tona u usporedbi s 2016. Također, smanjena je i proizvodnja pojedinih voćnih vrsta i povrća, i to: mandarinki za 33.391 tonu, luka i češnjaka za 7.531 tonu, kupusa za 2.404 tone, maslina za 2.236 tona i kukuruza šećerca za 662 tone", zaključuje se u objavi DZS-a.