Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Protugradna obrana
  • 13.08.2021. 13:30

Sustav obrane od tuče nije opravdan i isplativ, kažu iz DHMZ-a. No, ne slažu se svi s tim

Zašto nemamo protugradnu obranu i što kaže struka, resorno ministarstvo te poljoprivrednici koji zbrajaju štete, istražila je Poljoprivredna televizija.

Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
  • 4.028
  • 1.031
  • 0

Gdje je danas hrvatska protugradna obrana, pitanje je koje zbog učestalih prirodnih nepogoda postavljaju poljoprivrednici diljem zemlje. O posljednjem u nizu stradalih nasada pisali smo jučer. U samo 12 minuta, jaka tuča poharala je nasad bajama u Imotskoj krajini. No, gotovo da nema kraja RH u kojem nije zabilježen sličan slučaj. 

Kako je istražila Poljoprivredna televizija, Ministarstvo poljoprivrede je 31. prosinca 2020. predalo Nacrt prijedloga zakona o prestanku važenja Zakona o sustavu obrane od tuče. Nacrt je donesen na osnovi analize Državnog hidrometeorološkog zavoda 2018. godine. Za samu provedbu obrane, naime, nadležan je Zavod dok je Ministarstvo nadležno za Pravilnik o operativnom djelovanju.

"Imali smo određene sastanke, struka i znanost tvrdi jedno. Međutim, razumijem brige poljoprivrednika i što se tiče Ministarstva, istaknula bih mjere koje mi smatramo najvažnijim - to su mjere osiguranja u poljoprivredi i opremanja koje jačaju otpornost prema klimatskim nepogodama", rekla im je ministrica Marija Vučković i najavila, zbog brojnih zahtjeva, novi sastanak. 

Ivančan Picek: Operativna obrana od tuče nije opravdana

Kako Zakon još nije ukinut, DHMZ ovu sezonu provodi obranu od tuče u svojim mogućnostima. Trenutno, otkrili su, djeluje osam radijskih centara. Ekipa ove televizije posjetila je centar Gorice kod Nove Gradiške, nadležan i za nedavno pogođeno područje Požeštine pod kojim je otprilike 4000 km2 pokrivenih s ukupno 82 postaje koje su raspolagale prizemnim generatorima, a od kojih je 51 imala i raketni sustav.

Prvo su im, doznali su, 2019. smanjili broj raketa s 51 na 23 komada, potom 2020. maknuli rakete iz uporabe, a 82 postaje su i dalje radile s generatorima. Ove godine smanijili su broj s 82 na 43 postaje s prizemnim generatorima kojima su na početku ove sezone umjesto uobičajenih 60 opskrbili s 20 litara potrebne tekućine.

Struka navodi da je obrana od tuče neisplativa (Foto: Poljoprivredna TV) 

Ravnateljica Zavoda pod kojim je i operativna obrana od tuče dr.sc. Branka Ivančan Picek rekla im je da je na traženje Ministarstva poljoprivrede DHMZ 2018. izradio mišljenje o opravdanosti i preporuku o daljnjem radu sustava obrana. "Analiza je nedvosmisleno pokazala da operativna obrana od tuče na sadašnjoj tehnološkoj i stručnoj razini nije opravdana. Osobito ne na razini financiranja iz državnog proračuna i u operativnoj nadležnosti Zavoda", istaknula je za Poljoprivrednu tv. 

Takav zaključak, dodala je, donesen je na temelju toga da ne postoji niti jedan znanstveni dokaz da je operativna obrana od tuče kakva se provodi u RH učinkovita i gospodarstveno isplativa te da ostvaruje uštede. Temeljio se i na rezultatima svjetske znanstvene i stručne zajednice koja također ne podržava takvu obranu. Pogotovo ne na razini nacionalnih meteoroloških službi.

Podržava, kaže, prije svega istraživanje olujnih procesa, istraživanje pojave tuče i njegove prognoze. Tome u prilog ide i mišljenje svjetske meteorološke organizacije, krovne stručne institucije koja jasno navodi da operativna obrana nema uporište u znanosti i struci i ne postoje dokazi o njezinoj učinkovitosti i isplativosti. "Prema tome, nešto što nije učinkovito i isplativo ne bi se trebalo operativno provoditi i to na račun državnog proračuna i u sklopu DHMZ", navodi ravnateljica.

Ukoliko postoji interes za takvim aktivnostima na lokalnoj razini ili nekakve agencije, ali izvan državne meteorološke službe, rado će, dodaje, primopomoći sa svim podacima kojima raspolažu. Prije svega tu misli na radarske podatke i numeričke prognoze te podatke mjerenja atmosfere. 

Bižić: Smanjuje štete, ali i intenzitet tuče te veličinu zrna

Dodala je kako tu postoji i problem zaštite okoliša, zbog nekontroliranog ispuštanja reagensa srebrnog jodida

"Još bih naglasila da nije tuča jedini element koji stvara probleme našim poljoprivrednicima. Dovoljno je samo prisjetiti se ovog proljeća kada se mraz dogodio na puno većem području nego što se događa tuča. Dakle, smatramo da veće štete radi suša, spomenuti mraz, led, ali i poplave. Sve to ukazuje da se poljoprivrednici od ovakvih prirodnih nepogoda mogu zaštititi nekim drugim metodama, a da to nikako nije operativna obrana od tuče", naglasila je. 

Dušan Bižić, dipl.ing. i stručnjak za obranu od tuče koji je tome posvetio 39 godina karijere, a nastavlja se njome baviti i u mirovini, ne slaže se s takvom ocjenom. "Obrana od tuče je djelotvorna i ona smanjuje štete. Međunarodni podaci pokazuju negdje od 40 do 50 posto", rekao im je.

Podaci Ministarstva financija za 10 godina od 1996. do 2006., otkrio je, pokazuju 30 posto. "Međutim, tu se mora uzeti u obzir da je obrana od tuče bila u jednom ranjenom razdoblju budući da je od 2000. nadalje bila namjera ugasiti je. Ona smanjuje štete, ne samo štete nego i tučene površine, intenzitet tuče i veličinu zrna. I to je jedna od stvari koja je nedvojbena", podrctao je Bižić.

Tuča je ostavila velike štete u požeškom kraju, ali ne samo ondje (Foto: M. Popić) 

Ono što se događa zadnjih godina u Hrvatskoj, dodao je, je pitanje tzv. znanstvenog dokazivanja. Znanstveno dokazivanje, slikovito je opisao, kad se, u ovom slučaju radi o oblacima, znači da uzmete jedan oblak i zasijete ga i gledate efekt te drugi koji ne zasijete i opet gledate efekt. "E sad, to zvuči jednostavno, ali vi ne možete u prirodi naći dva jednaka oblaka. Ako nemate dva jednaka oblaka ne možete napraviti zaključak. Ako netko treba dokazati naš rad obrane od tuče, onda su to ekonomisti. Znači, nas u osnovi zanima ekonomski, a ne znanstveni efekt", napominje. 

Perak: Mreže kao rješenje? Idemo onda cijelu Hrvatsku staviti pod mrežu 

Stava da obrana od tuče ima ekonomski efekt jesu i poljoprivrednici koji ovakav led ne pamte posljednih 30 godina. Poznati kutjevački vinar Ivica Perak jedan je od inicijatora okupljanja poljoprivrednih udruga cijele Slavonije s ciljem da se vrati protugradna obrana.

"Nama kao prozvođačima vina treba grožđe koje ćemo nadograditi, dati mu novu vrijednost, angažirati nova sredstva gdje će država preko PDV-a i prodaje tog proizvoda zaraditi. Nama trebaju proizvodi. Osiguranje je dobrodošla kompenzacija za ono što smo se eventualno uložili, ali mi moramo zadovoljiti naše kupce, potrošače, hrvatsko tržište pa i izvoz", rekao je za Poljoprivrednu televiziju.

Od travnja prošle godine do nedavnog nevremena u Požeštini, kaže, i sam je pet puta imao tuču na istim položajima, dvije veće i tri manje. "Tu nema ekonomske opravdanosti ulaganja u takvu proizvodnju bez obzira što dobijemo kompenzaciju osiguranja. Nije problem osiguranje, ali dajte nam sustav koji će nas zaštititi od ledonosnih oblaka i koji nam neće uništiti polovicu uroda. Konkretno, od mojih 12 ha na 4,7 ha je 85 posto šteta", opisao je. 

Drži da su osiguranje i protugradne mreže voćarima i vinogradarima nedostatni. No i u tome ratari i stočari ostaju bez rješenja za svoje štete. 

"Oni su struka koji nam trebaju dati rješenje za ovaj naš problem, a to što govore mreže... Kako mreže, gdje mreže? Idemo onda cijelu Hrvatsku staviti pod mrežu", kaže Perak dodajući da nije problem samo poljoprivredna proizvodnja. Vidjeli smo što se događa, udaralo je po krovovima, objektima, ljudima. "Teoretski mogu biti takvi ledonosni oblaci koji će ubijati ljude, trebamo li to dočekati? Samo zato jer netko kaže da taj sustav nije učinkovit. To nije istina, to su priče za malu djecu", navodi i ukazuje da ako struka kaže da neće više braniti od tuče, onda i poljoprivrednici znaju što će. "Nećemo se više baviti tom proizvodnjom. Da sam mlađi i ja bih otišao negdje van, u zemlju koja će mi omogućiti da normalno radim i funkcioniram", ogorčen je Perak. 

Ujedno, navodi ova televizija, u postojeći sustav obrane trebalo bi i uložiti. Trenutno u Goricama rade na 30 i više godina staroj opremi, u starim automobilima prevoze visokozapaljive tvari, a radar koji su koristili do prije dvije godine zbog raketa datira iz 1947. godine.

Sustav obrane od tuče može smanjiti i veličinu zrna, tvrdi dipl.ing. Bižić (Foto: Poljoprivredna TV) 

Dušan Bižić je autor ideje kombinirane obrane od tuče generatorima i raketama u RH. Prije 20 godina je s nekoliko istomišljenika pokušao uvesti zasijavanje oblaka avionima, a pojasnio je i kako dvije godine nije ispaljena nitii jedna raketa jer čekaju tehničku provjeru, dok je nevelik broj generatora raspoređen po velikoj površini. Ono što iznenađuje, kada se usporedi s visinama šteta jest iznos kojeg Bižić smatra dovoljnim za dobru zaštitu od tuče. Trenutno je na raspolaganju financiranje od 5 kn/ha. 

"S pet kuna po hektaru se ne može ništa napraviti. S 10 kn/ha se može normalno raditi. Ako potrošite recimo 20 milijuna godišnje, to je to i sve štima. Međutim, ako vi odustanete od tih planova i predložite šest milijuna kuna za uništavanje sustava obrane od tuča, naravno da to ne može doprinijeti boljem sustavu prevencije ni bilo čega", naglašava. 

Osiguranje kao jedina opcija

Ravnateljica DHMZ-a pozvala je ovu televiziju da se obrate i drugim zemljama koje su ukinule sustav obrane. Slovenija je to učinila 1995. godine. Njihova državna meteorološka služba ARSO, isto tvrdi da je obrana znanstveno neutemeljena dok im je slovensko ministarstvo poljoprivrede poslalo dopis u kojem su objasnili kako se odnose prema štetama od tuče. Poput RH i oni sufinanciraju premije osiguranja EU sredstvima. 

"Trebaju znanstveni napori da se pojava tuče istraži kako bi ju bili u stanju bolje prognozirati, najaviti, a samim tim i prilagoditi se", podcrtava Branka Ivančan Picek. Postoji, kaže, niz projekata koji se bave tom pojavom. Provodi se i kod nas na području Istre i to je projekt koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

"No ovog trenutku dok god smo na takvoj razini znanstvenih i tehnoloških postignuća jedina preporuka je da se poljoprivredna i sva ostala materijalna dobra zaštite kroz neke druge mehanizme", napomenula je dodajući da se kroz Program ruralnog razvoja i mjeru 4 Ulaganja u fizičku imovinu može uložiti u izgradnju sustava koji će zaštititi poljoprivredna dobra. "To su mreže gdje je primjenjivo, ali jedina prava zaštita ovog trenutka je osiguranje od prirodnih nepogoda, uključujući tuču", zaključila je. 

Više pogledajte u videu: 


Tagovi

Protugradna obrana Obrana od tuče DHMZ Ministarstvo poljoprivrede Marija Vučković Branka Ivančan Picek Dušan Bižić Ivica Perak


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]