• Stradala Požeština
  • 16.07.2021. 12:00
  • Požeško-slavonska, Bjeliševac

Željko Šimić: Novac za štetu od tuče nije dovoljna pomoć, trebaju nam savjeti što dalje

Mislim da vlasti moraju povući dodatne poteze. Ljudi se osjećaju napuštenima. Nitko nas ne obilazi. Nitko nam ne govori što da radimo, kako dalje, što nam je činiti, kaže pokazujući nam strašne štete na poljima požeškog kraja.

Foto: Renata Prusina
  • 603
  • 657
  • 0

"Ovdje je bio kukuruz, a ovo je bila soja... Eto, nema se šta vidit“, pokazuje nam Željko Šimić iz Bjeliševca otužna polja Požeške kotline na putu do njegova.

Iz zemlje vire batrljci stabljika i nahereno stoje tek 3-4 kukuruza, a preko puta njih čudni minijaturni sasušeni grmići s pokojim zelenim listićem koji podsjeća na sojin. "Spomenici" razornog nevremena.

"I sad obilaze procjenitelji iz osiguravajućeg društva i uvjeravaju ljude da će soja još možda nadoć'. Ne znam što bi čovjek na to mogao reći“, prepričava iskustva drugih.

Možda još rodi?

Njegov je kukuruz na prvi pogled u puno boljem stanju. Više od polovice usjeva još stoji. Međutim, pokazuje nam da praktično svaki ima značajna oštećenja na stabljici, ponajviše donjem dijelu. I opet, procjenitelji pretpostavljaju kako bi ovaj kukuruz još mogao solidno roditi pa odgađaju isplatu štete.

"Uložio sam 4.000 kuna po jutru. Sjeme, gnojivo, špricivo, radovi, gorivo... Iako ga led nije sravnio do zemlje, uroda praktično neće biti. Jer, ako i naraste koji klip, njegova će težina vjerojatno slomiti stabljiku i nema žetve“, rezignirano oslikava velike razmjere štete i glasno razmišlja što može učiniti.

"Sad ga samo mogu dati stočarima da nahrane stoku. Jer, veliki je ovo problem i za njih, a mi trebamo piti domaće mlijeko, a ne uvozni prah“, kaže ističući kako su i prije 10-ak godina nastradali stočari, pa je masa mladih napustila ovaj kraj. I sad su, nažalost, ovi što su ostali ponovno doživjeli ovakvu štetu.

I ako bude klipa, prebit će se stabljika i berba neće biti moguća

Ipak, čini mu se da su najgore prošli voćari i vinogradari. Deralo je koru s drveća, opisuje i dodaje kako mnogi od njih više neće obnavljati svoje nasade, a oni koji hoće trebaju čekati godine do voćke dođu u rod. 

"Ovo je proizvodnja hrane. Ma da je i proizvodnja kamena, ona mora opstati ako mislio ovdje živjeti. Zato me zanima kakve će sad vlast povući poteze", pita Šimić koji smatra kako bi država trebala urgirati kod osiguravateljskih kuća da ubrzaju isplatu naknada jer stoku treba hraniti. 

Nema opstanka bez ulaganja

Inače, ovaj bjeliševački poljoprivrednik, osim ratarskih kultura, kukuruza, soje, pšenice i ječma, uzgaja i povrće. Dio proizvodnje sam financira, a dio radi u kooperaciji. Tako pivarski ječam, merkantilni i sjemenski, radi za PPK Novu Gradišku s kojima, kaže, ima odličnu suradnju.

"Ječam nam nije nastradao i prinosi su vrlo dobri. Stradao nam je kukuruz i lubenica. Uzgajamo još i krumpir, cvjetaču, kelj, i upravo nam predstoji sadnja kasnog kupusa“, kaže naš domaćin kojemu je ukupan obujam proizvodnje povrća oko pola milijuna sadnica. No, ističe problem s vodom, pa mu u sezonama s ovakvim ustrajnim sušama dosta i propadne. 

Iako zahtijeva puno više rada, za povrće se priča odlučio, jer se u Požeštini ne može doći do velikih površina zemlje, a i sama zemlja nije jednake kvalitete.

Pripremljene sadnice kasnog kupusa

"Imamo 70 posto dobrih tala i 30 posto 'tako-tako', i onda kad ulažete u povrtlarstvo, morate uložiti puno, i već tu imate gubitke. Zato smo na kraju išli u nabavu što kvalitetnije mehanizacije", navodi i naglašava da su trebali daleko više raspisati mjera za kupnju suvremenijih strojeva da gospodarstva koja imaju šansu tako i opstanu. Dodaje kako je to i europski recept. "Kako u Europi seljak opstane? Kupuje suvremeniji stroj! Ako mi ovdje ne dođemo do suvremenijih otići će svi za Njemačku. To je suština priče“, zaključuje.

Kako ispuniti kvote?

Narod uvijek prepoznaje domaću kvalitetnu robu i ona se da prodati, i sve je dobro dok ne dođe roba iz uvoza, upozorava Šimić koji je svoje proizvode plasirao preko domaćih trgovačkih lanaca.

No, sad je sve došlo u pitanje. Smatra da naknade za štetu neće biti dovoljne, jer poljoprivrednici koji su prijavili proizvodno vezana plaćanja neće moći ispuniti propisane kvote.

"Ne možemo dobiti poticaje ako ne predamo određenu količinu robe. Nemamo pristupa ni europskim fondovima. Nisam vidio da nas je itko pitao što ćemo sad kad ne možemo ostvariti kvote. Mislim da vlasti moraju povući dodatne poteze. Ljudi se osjećaju napuštenima. Nitko nas ne obilazi. Gdje su ti doktori, profesori...? Nitko nam ne govori što da radimo, kako dalje, što nam je činiti?!“, ističe. Mišljenja je kako nije dovoljno dati novac. "Trebaju nam savjeti, rješenja!", napominje. Navodi kako su neki sami išli i kupovali sjeme kukuruza 100 dana da imaju nešto hrane za stoku.

Ima dojam da mediji uopće nisu prezentirali koliki je pravi razmjer te štete. Čini mu se kao da je bilo više izvještaja iz Češke gdje je "prošao tornado" nego o tome što se dogodilo ovdje.

Oštećenja na plodovima koji više nisu za tržište

I dok meteorolozi za vikend najavljuju još jednu burnu promjenu vremena uz moguću tuču postavlja pitanje zašto se forsiralo uništavanje raketa?

Jer, kad je podvukao crtu pod svoju računicu izgleda baš kao da je na kukuruzu izgubio jednu, a na lubenicama i drugu kuću.

"To je ekvivalent porušene kuće u Glini ili Petrinji. A imam oko 50 posto štete. Što mislite koliki gubitak tek imaju oni s totalnom štetom?, pita i naglašava da je razmišljao koliko je primjereno to uspoređivati jer su se ljudi u potresu nauživali straha i ponovno ih je treslo. "No i mi smo se u ovom nevremenu nauživali straha od sile prirode i isto tako, kao i njima, nam nitko ne može garantirati da nas za par dana ponovno neće strefiti“, zaključuje.


Fotoprilog


Tagovi

Uzgoj lubenice Proizvodnja povrća Ratarske kulture Željko Šimić Nevrijeme i tuča Naknada štete


Autorica

Renata Prusina

Više [+]

Diplomirana inženjerka agronomije s dugogodišnjim novinarskim i uredničkim iskustvom. Članica nekoliko novinarskih asocijacija među kojima je i TotY. Osim svojim perom, voli bilježiti i objektivom.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Znate li što su to uzdignute gredice? :D Inače sam aktivna članica Udruge Plantaža te smo u sklopu provedbe projekta Zelena školica u OŠ Višnjevac izradili s učenicima 8. razreda izradili uzdignutu gredicu :) Posadili smo jagode, matovilac,... Više [+]