Sušno razdoblje pogodilo usjeve

Malo dulje razdoblje bez kiše i rekordno visoke temperature već su dobrano pogodile veliki dio poljoprivrednih usjeva koji se slabo navodnjavaju, a najveća je šteta nanesena usjevima soje i kukuruza. Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kaže da može jamčiti bolji financijski rezultat od prinosa kukuruza iako će ove godine zbog suše uslijediti njegova ubrzana žetva, a štete od suše bit će samo na pjeskovitu tlu.

Dodao je da usjevi šećerne repe ove godine iznose pet tona po hektaru, a digestija (slatkost) je za jedan posto bolji nego lani. No, ovo je najbolja godina za usjeve suncokreta. Što se tiče šteta od suše, koje osiguravajuća društva ne priznaju, u Ministarstvu očekuju cjelovita izvješća iz županija o štetama (površine, vrste i iznosi štete u kunama) na osnovu kojih bi Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda predložili eventualne mjere za saniranje.

Nadalje, kaže ministar, nezahvalno je napamet govoriti o visini i opsegu šteta, jer se na primjeru pšenice ovogodišnjeg roda pokazalo da štete od suše ne samo da nisu bile velike, kako su to neki agronomski stručnjaci predviđali, nego je njen urod bio iznad očekivanja. Na žalost, zbog katastrofalne suše, ali i samo 18.000 hektara navodnjavanih površina, već se sad može prognozirati da će štete na kasnim usjevima (soja i kukuruz) biti neizbježne. No, i same županije još dvoje o proglašenju stanja elementarne nepogode, čekajući izvješća o žetvi i vremensku prognozu koja kaže da prve veće oborine ne treba očekivati prije 11. rujna.

Prema podacima, suša što je zahvatila Slavoniju i Baranju, pri čemu je elementarna nepogoda već proglašena u Osječko-baranjskoj županiji, na poljoprivrednim kulturama u nekim županijama prouzročila je više od 200 milijuna kuna štete. Kad je riječ o usjevima, prinos kukuruza ove bi godine mogao biti manji i 30 posto, što će znatno poremetiti odnose na tržištu poljoprivrednih proizvoda koje je ionako nestabilno. Suša je na kukuruzu izazvala raniju pojavu klasa i formiranje klipa, a ni kvaliteta zrna nije zadovoljavajuća. Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta berba kukuruza će osjetno uraniti, odnosno poklopit će se s ubiranjem drugih usjeva, pa seljaci ne mogu biti zadovoljni. Za krumpir se očekuje oko 30 posto manji prinos, a budući da nema kiše, stradali su i voćnjaci i vinogradi. Nije bolje ni u Dalmaciji koja osim šteta zbog suše ima i one prouzrokovane tučom.

Budući da podaci o štetama nastalim zbog suše i dalje pristižu, očekuje se da će ukupna šteta biti od 25 do 35 posto. Podsjetimo, prve štete od suše, još sredinom srpnja, smanjila su i prinose mandarina čiji je urod gotovo prepolovljen. Povrtlarske kulture koje se ne navodnjavaju nego natapaju moguće je spasiti ako se ne štedi voda. No, usjevi koji su opstali u nepovoljnijim vremenskim uvjetima, a takvi su česti posljednjih godina, ispod su prosječne razine kvalitete.

Uzgajivači voća žale se da su presušila jezera iz kojih su navodnjavali voćnjake. Šteta od suše moglo bi biti i pri proizvodnji mlijeka jer i domaće životinje trpe zbog vrućine i daju manje mlijeka.

Zbog svega toga, poljoprivrednici su s pravom očekivali da će država interventnim sredstvima pomoći da se lakše prebrode posljedice suše. No, trebalo je proći više od dva mjeseca da država počne utvrđivati štete putem ARKOD-a, i to kad se povrće na domaćem tržištu nije prodavalo zbog panike izazvane epidemijom E. coli u Njemačkoj.

No, kako u državnom proračunu nema predviđenih sredstava za saniranje eventualnih šteta od elementarnih nepogoda, slaba je utjeha od proglašenja elementarne nepogode od suše.

Autor: Marinko Petković