• Od polja do stola
  • 19.10.2021. 11:15

Strategija Od polja do stola: Može li hrvatska poljoprivreda pratiti ambiciozne ciljeve EU-a?

Ako razvijene zemlje očekuju padove u proizvodnji hrane, prije svega govedine, svinjetine i mliječnih proizvoda veće od 10 posto, onda mi možemo očekivati i više od toga, upozoravaju iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Foto: Maja Celing-Celić
  • 428
  • 182
  • 0

Može li Hrvatska pratiti ambiciozne okolišne ciljeve s velikim poremećajima na tržištu, velikom uvoznom konkurencijom, malobrojnom i nedovoljno spremnom savjetodavnom službom?", pitanje je koje je uoči današnjeg glasanja EU parlamenta o Izvješću o strategiji "Od polja do stola" za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, postavila Hrvatska poljoprivredna komora. 

Kako navode, strahuju da će se poljoprivredna proizvodnja u EU drastično smanjiti, te da ćemo postati još više ovisni o uvozu hrane iz cijelog svijeta.

"Sama ambiciozna strategija nema lošu namjeru, dapače ona je pozitivna, ali treba biti svjestan okolnosti u kojima ista nastaje i da se situacija na tržištu hrane iz dana u dan drastično pogoršava", upozorava prvi čovjek Komore Mladen Jakopović dodajući da se postavlja pitanje i što će se dogoditi sa zemljama poput RH koja ima nisku potrošačku moć, loš prijenos znanja, nesređeno pitanje poljoprivrednog zemljišta te neuređeno tržište.

"Ako razvijene zemlje očekuju padove u proizvodnji koji su veći od 10 posto, onda mi možemo očekivati i više od toga. Iz tog razloga proizvođači i stručnjaci traže procjenu učinka trenutne strategije kako ne bi pali ekonomski i socijalni stupovi strategije, a koji moraju biti ravnomjerni okolišnim“, upozorio je. 

Studije utjecaja strategije na poljoprivredu 

Prema HPK, brojni stručnjaci u posljednje su vrijeme provodili studije utjecaja novih strategija na poljoprivredu, a istraživanje od USDA, HFFA Research, Zajedničkog istraživačkog centra EU (JRC), Sveučilišta Kielkao te Sveučilišta Wageningen i Research (WUR) zaključuju da postoji nekoliko značajnih utjecaja, izazova i prepreka koje donositelji politika u EU-u, ali i šire moraju hitno razmotriti.

Sve spomenute studije koriste različite metodologije i pristupe, ali donose isti zaključak: Poljoprivredna proizvodnja u EU će se smanjiti i to prilično drastično u nekim područjima i za određene proizvode. Dogodi li se to, uvoz poljoprivrednih sirovina i sastojaka značajno će se povećati, pa će EU ovisiti o uvozu kako bi prehranila svoje stanovništvo. To bi pak predstavljalo nekoliko političkih rizika i rizika za sigurnost hrane za europske potrošače.

Kako navode, studija JRC -a predviđa da će očekivano smanjenje između 40 i 60 posto emisija stakleničkih plinova iz europske poljoprivrede, dovesti do prenošenja europske poljoprivredne proizvodnje, uključujući njenu emisiju, u treće zemlje. Studija Sveučilišta Kiel predviđa da bi Europa mogla postati neto uvoznik hrane, što je u izravnom proturječju s otvorenom strateškom autonomijom koju je Europska komisija promicala tijekom krize COVID -a.

USDA studija, pak, zaključuje da bi ciljevi postavljeni u strategiji, mogli dovesti do toga da 22 milijuna ljudi bude podvrgnuto nesigurnosti hrane. Što se tiče stočarske proizvodnje, analiza sa Sveučilišta u Kielu ukazuje na smanjenje proizvodnje govedine u EU-u za 20 posto i svinjskog mesa za 17 posto. Pojedini dokumenti i istraživanja, koja će uskoro biti objavljena, potvrđuje sveukupno smanjenje proizvodnje govedine, svinja i mliječnih proizvoda, što je već sada dovelo ne samo do povećanja cijena za potrošače nego i do upitnih učinaka na prihode stočara.

Analiza koju je proveo Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka također je pokazala kako je došlo do naglog rasta cijena inputa, odnosno troška hranidbe stoke, koji je do skoka u 2021. godini ukupno bio do otprilike 50 posto materijalnih troškova, a trenutno u pojedinim sektorima prelazi i 70 posto. Rezultat je to rasta cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane, gdje je u nekim slučajevima rast cijena veći od 50 posto. 

"Podaci navedenih istraživanja jasno ukazuju na utjecaje na trgovinu, prihode poljoprivrednika te u konačnici potrošačke cijene. Promjena sustava prehrane u tim uvjetima bit će teža, a nametanje poreza na potrošnju, kako je predložio Europski parlament, moglo bi ga učiniti društveno nepravednim", kaže Jakopović. 

Preambiciozni planovi EU 

Dodaje i da su svi akteri u poljoprivredno-prehrambenom lancu svjesni ekoloških i klimatskih izazova. Europski proizvođači vjeruju da će uz inovacije i odgovarajuću potporu poljoprivredne politike EU, nastaviti proizvoditi na još održiviji način.

"Uvažavamo očekivanja društva i kreatora politike u području proizvodnje hrane, međutim, politički cilj koji se ne temelji na podacima imat će štetne učinke na europsku poljoprivredu. Moramo graditi politike usmjerene na rješenja na temelju podataka s kojima raspolažemo, a inovacije su njihov kamen temeljac“, napominje. 

U HPK smatraju kako je i u Hrvatskoj potrebno snažnije govoriti o rješenjima, imati zajedničko razumijevanje izazova s kojima se suočavamo u ostvarivanju ciljeva strategije. 

Podsjećaju i kako je prema planu spomenutih Strategija predviđeno da čak 25 posto EU poljoprivrede bude u ekološkoj proizvodnji. Isto tako plan i je da se 50 posto manje upotrebljavaju sredstava za zaštitu bilja, korištenje do 20 posto manje gnojiva, 50 posto manje antibiotika, a predviđeni su i veliki planovi pošumljavanja s ciljem održavanja biološke raznolikosti čime se ostavlja mali prostor da poljoprivreda EU održi svoju razinu proizvodnje, konkurentnosti i razmjeran dohodak s kojim će se moći nastaviti važan investicijski ciklus, te opstanak ruralnih područja EU.

"Strategija Od polja do stola mora uzeti u obzir sva tri stupa održivosti (ekonomski, socijalni i ekološki). To je jedini način da se prepozna doprinos poljoprivrede i ruralnih područja u proizvodnji hrane i hrane za životinje, kao i biogoriva, tekstila i pošumljavanja", zaključuju iz HPK. 


Tagovi

Od polja do stola EU Proizvodnja hrane HPK Mladen Jakopović


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

;)