Strahuju da će im Zeleni plan ugroziti prinose, konkurentnost i prihode

Bugarski poljoprivrednici prognoziraju manje prinose lošije kvalitete, a samim tim i niže prihode kao rezultat nove Zelene politike EU. U središtu njihove zabrinutosti je značajno smanjenje uporabe pesticida i gnojiva do 2030. godine, piše euractiv.

Pesimistični su u pogledu da će Europska komisija moći ponuditi biološka sredstva koja su podjednako učinkovita kao kemijska. Trenutno se proizvođači oslanjaju na pesticide, a predstavnici bugarskog Ministarstva poljoprivrede komentirali su da su svjesni zabrinutosti te da će se založiti za dodatne subvencije poljoprivrednika.

Zašto smanjuju količine?

Smanjenje količine kemijskih sredstava za zaštitu bilja predviđeno je novom poljoprivrednom strategijom EU-a "Od farme do vilice". Ona je dio Europskog zelenog sporazuma koji će kreirati politike za postizanje ciljeva Komisije za klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. godine. "Upotreba pesticida u poljoprivredi uzrokuje zagađenje tla, vode i zraka kao i gubitak biološke raznolikosti i može naštetiti biljkama, insektima, pticama, sisavcima i vodozemcima", stoji u strategiji.

Pita li itko poljoprivrednika što misli o smanjenju upotrebe pesticida?

Podsjećamo, kako bi suzbila takve praske, Komisija ima u cilju smanjiti upotrebu pesticida za 50% do 2030. godine, kao i gnojiva za najmanje 20%.

Brige poljoprivrednika zbog alternativa

Unatoč obećanjima o bio-alternativama i očuvanju prihoda poljoprivrednika, bugarski su farmeri već zabrinuti.

"Očekivanja nižih prinosa lošije kvalitete je opravdano ako se upotreba pesticida naglo smanji u sljedećih 10 godina. Za sada jednostavno nema alternative kemijskim sredstvima. Postupci za odobravanje bioloških sredstava trajat će godinama, a raspravlja se hoće li one biti jednako učinkovite protiv bolesti i štetočina", komentirao je Kostadin Kostadinov, predsjednik Nacionalne udruge proizvođača žitarica.

Kostadinov predviđa da će biološke zamjene biti znatno skuplje. Podcrtao je činjenicu da upotrebna dozvola za mnoga kemijska sredstva uskoro ističe, a novi koji će ih zamijeniti su i do 10 puta skuplji iako nisu biološki. On tvrdi i da je velika upotreba pesticida u toj zemlji mit.

"Upotreba pesticida i gnojiva u Bugarskoj ispod je prosjeka EU. Smanjenje njihove upotrebe za 50% znači da bi zemlja bila nekonkurentna na zajedničkom tržištu Unije. Komisija bi to trebala uzeti u obzir, a smanjenje bi u Bugarskoj trebalo biti manje od 50%, a više od 50% u zemljama u kojima se masovno koriste", komentirao je prof. Bozhidar Ivanov, direktor Instituta za ekonomiju poljoprivrede.

Hrvatska i Bugarska najviše povećale poljoprivrednu površinu pod ekološkim uzgojem

Podaci pokazuju da se između 2012. i 2017. udio kupljenih herbicida značajno povećao i to za 120%, zatim 350% za insekticide i 171% za fungicide unatoč tome što poljoprivrednici tvrde da nema porasta upotrebe ovih kemijskih sredstava. "Osim toga, ne postoji jamstvo da se ovdje koriste sva gnojiva i pesticidi kupljeni u Bugarskoj. Ona je pogranična zemlja, a dio prodaje namijenjen je trećim zemljama", zaključio je Kostadinov.

Bugarski znanstvenici: Ciljevi EU idu u pravom smjeru

"Novu politiku EU-a nije za podcijeniti i ide u pravom smjeru. Postoje i druge mogućnosti pomoću kojih bi usjevi mogli prirodno biti održiviji", komentirao je prof. Ivan Kiryakov s poljoprivrednog instituta Dobrudža.

Istaknuo je važnost integriranog suzbijanja štetnika, koji se uspješno provodi u Velikoj Britaniji, Mađarskoj i Poljskoj. To se postiže rotacijom usjeva, a ta praksa osigurava prirodno jačanje tla. Ostali koraci su brzo otkrivanje i zbrinjavanje oboljelih biljaka odgovarajućim nadzorom, a kemikalije se trebaju koristiti kada je to stvarno neophodno.