Što sve može poljoprivredni dron XAG P100 pro, provjerili smo na OPG-u Babić

Nema gaženja i zbijanja usjeva, štedi vodu i sredstvo te, za razliku od traktora, nema zapreke za obavljanje potrebnog tretmana ako je tlo vlažno. Bilo da je riječ o tretiranju biostimulatorima, folijarnim gnojivima ili čak sjetvi.

"Kad je najbitnije, mi ulazimo i kad nitko drugi ne može", jednostavno objašnjava Robert Babić prednosti poljoprivrednog drona XAG P100 pro čiji smo rad u ratarskim usjevima provjerili na polju OPG-a Babić u Godinjaku kod Nove Gradiške.

Precizno i bez mehaničkih oštećenja usjeva

Kako pojašnjava, u spremnik ove bespilotne letjelice, koju je kupio u tvrtki Jerković d.o.o., stanu 52 litre škropiva. Dron ima atomizere koji pogone kapljice veličine 90 pa sve do 500 mikrona.

"Ovisno o vjetru 'štimamo' tu mikronažu, pojačavamo ili smanjujemo, a isto tako i protok. Radimo s nekih 25 L na hektar i tretiramo usjeve biostimulatorima, folijarnim gnojivima, a radimo i sjetvu", objašnjava dalje.

Otprilike, kaže, jedan spremnik pokriva 2 ha prema njegovoj normi. Naravno, objašnjava, koriste se manje ili veće norme ovisno o veličini usjeva, o tome koliko bi trebalo ići po hektaru i ostalim uvjetima na terenu.

"Dron prelijeće iznad usjeva u visini koju mu zadamo od tri do šest, sedam, osam metara. Ovisno o visini samog usjeva", kazuje dalje ističući prednost da kod takvog tretiranja nema mehaničkih oštećenja same kulture.

Ovo je posebno bitno kod boba koji je osjetljiv i na samo gaženje nogama, a kamoli teških radnih strojeva. Primjerice, kaže nam, na nekih 10 ha, u konvencionalnom tretiranju neke ratarske kulture, obično imaju oko 0,7 ha pogaženog usjeva. U ovom slučaju ostaje neoštećen.

Idealna pokrivenost uz manje vode i sredstva

Letjelici ne smeta visina usjeva, kao ni mokro tlo kada traktori jednostavno ne mogu ući u polje.

Uz opisani spremnik s kojim smo stigli na polje, postoji, dodaje, i drugi spremnik za granularne materijale u koji stane 80 litara te s kojim rade postrnu sjetvu i zelenu gnojidbu.

"On nam služi za razbacivanje gnojiva i granulata", dodaje Robert pokazujući nam i posebnu rotacijsku mlaznicu.

Ona je, pojašnjava Davor Rac, voditelj odjela precizne poljoprivrede u tvrtki Jerković d.o.o., patent XAG-a i za razliku od konvencionalne mlaznice, omogućuje kontrolu veličine kapljice s obzirom na uvjete i želju postizanja pokrivenosti.

"Upravo je ona zaslužna da dron s malom količinom sredstva i malom količinom utroška vode po hektaru omogućuje stvaranje idealne pokrivenosti", opisuje Rac.

Naime, tvrtka Jerković je zastupnik XAG brenda, najvećeg proizvođača poljoprivrednih dronova na svijetu. Na OPG-u Babić tretiranje obavlja XAG P100 pro model, no na hrvatsko tržište stigao je i novi model. XAG P150 Max.

"Ta dva modela su vrlo slična, a opet tehnološki dosta različita. Radi se o konceptu letne platforme koja je odvojiva i radne module koji se mogu se koristiti. Koristi se za tekuće, ali i granularne materijale, sjeme, gnojiva i bilo što drugo", pojašnjava Rac.

Punjenje baterije na terenu

Također, kaže, postoji i treći radni modul koji služi za kartiranje samog terena što se koristi kod trajnih nasada.

Opisujući dron na polju OPG-a Babić, istaknuo je da se u opremi nalaze agregati za punjenje baterije na terenu. Također su posebno dizajnirani od strane XAG-a i isključivo se koriste za tu namjenu. Svaki agregat puni jednu bateriju koje se uranjaju u vodu kako bi se hladile.

"Što je isto jedna od prednosti prilikom rada na visokim temperaturama", dodao je.

Više o samom radu poljoprivrednih dronova tvrtke Jerković moći ćete vidjeti na Osijek Drone Expo 2026.

Dodatno, s obzirom da je nedaleko Nove Gradiške granica sa susjednom BiH, Robert koristi i RTK mobilnu baznu stanicu. Kako su nam pojasnili, ona se upotrebljava kada je potrebno postići visoku točnost, a uvjeti za prijem korekcijskog signala ili samog interneta nisu mogući zbog pograničnog područja ili u blizini šuma i sličnih područja gdje je internet slab ili dolazi do nekakvih smetnji u vezi.

"Ona je tada zapravo idealno rješenje", dodaje Davor ističući da je riječ o dodatnoj opremi jer sam poljoprivredni dron ne treba internet i može raditi u potpunosti, u visokoj točnosti, bez ikakve potrebe za prijemom vanjskog signala.

Tretiranje pesticidima putem drona i dalje zabranjeno

Međutim, važno je dodati da ne može bilo tko upravljati dronom. Morate biti osposobljeni za pilota bespilotne letjelice, poznavati pravilnike, oznaku da je rad u tijeku postaviti najmanje 150 metara dalje, prijaviti let, odraditi dodatnu papirologiju...

Za pripremu seta prije samog leta potrebno je pola sata, kazuje nam i Robert koji se osim na vlastitim poljima, putem svog obrta Agridron bavi uslužnim tretiranjem usjeva putem drona.

"Pogledamo parcelu, pogledamo usjev, odredimo s našim agronomima stanje i zatim idemo u posao. Jer, kao što sam rekao, mi ulazimo tamo gdje drugi ne mogu", ponovio je Robert Babić.

Zašto se dron za aplikaciju pesticida poistovjećuje sa zrakoplovom?

No, zasad zaboravite na tretiranje pesticidima putem letjelice jer, za razliku od navedenih radova - zakonski nije dozvoljeno na što se kao neopravdanu zabranu upozorava godinama.

Nedavno su tako znanstvenici Fakulteta agrobiotehniičkih znanosti Osijek uputili dopis resornom ministarstvu kojim traže jasno zakonsko definiranje bespilotnih zrakoplova kao precizne poljoprivredne tehnike.

Više o dronovima tvrtke Jerković doznajte na nekom od niže navedenih kontakata, a pogledajte i video.