Zašto se dron za aplikaciju pesticida poistovjećuje sa zrakoplovom?

I dok je fotogrametrija - snimanje bespilotnom letjelicom već duže u upotrebi u poljoprivredi, aplikacija odnosno tretiranje pesticidima putem drona, na razini je Europske unije, samim tim i u Hrvatskoj, još uvijek zabranjeno.

Upravo to "Bespilotni zrakoplovi u poljoprivredi - mogućnosti primjene i zakonske odredbe“, bila je tema prvog Agroforuma održanog na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek.

U panel raspravi pod mentorskom palicom prof.dr.sc. Ivana Plaščaka, sudjelovali su Ivica Delić, dipl. ing. agr. načelnik sektora fitosanitarne politike, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prof. dr. sc. Mladen Jurišić (FAZOS), izv. prof. dr. sc. Vjekoslav Tadić (FAZOS), Davor Rac, mag. ing. agr. voditelj odjela precizne poljoprivrede, Jerković d.o.o. i Igor Frljužec, ing. inf. direktor i glavni poslovni konzultant za digitalizaciju, Digital Agro.

Dron nije avion

"Ako je imperativ da budemo digitalni, da zamjenjujemo radnu snagu, da stvaramo čisti proizvod, onda i pravna legislativa i ministarstvo to moraju popratiti“, istaknuo je Mladen Jurišić, redovni profesor sa Zavoda za poljoprivrednu tehniku i obnovljive izvore energije čije je područje znanstvenog rada upravo GIS, daljinska istraživanja, pozicioniranje i navigacija, digitalna kartografija te precizna poljoprivreda

Kako je upozorio, imamo strašne stvari gdje se fumiganti odobravaju, dok se dron tretira kao avion zbog drifta - zanošenja.

"Meni je to neprihvatljivo. Zašto se dron za aplikaciju poistovjećuje sa zrakoplovom?“, dodao je.

S njim se složio i prof. Vjekoslav Tadić, također redovni profesor na spomenutom Zavodu te voditelj katedre za strojeve i uređaje u biljnoj proizvodnji, ali i ispitne stanice za tehnički pregled strojeva i uređaja u zaštiti bilja na FAZOS-u.

"Ako je znanstveno dokazano da se koristi manja količina vode, manje pesticida, a vama se zakon zove održiva upotrebe pesticida, u čemu je problem? Treba izdvojiti bespilotne letjelice iz tog zakonodavstva Europske unije“, istaknuo je.

Promjena zakona na razini EU

Načelnik sektora fitosanitarne politike pri resornom ministarstvu, Ivica Delić uzvratio je pak da je s obzirom na promjene koje imamo u smjeru europskih politika, posebice zelenih, Europska komisija odlučila olakšati primjenu sredstava za zaštitu bilja iz zraka.

"Trenutno je na razmatranju paket zakona koji uređuju sigurnost hrane i hrane za životinje, a jedan dio se odnosi na olakšavanje primjena SZB iz zraka“, dodao je ovaj stručnjak s više od 15 godina iskustva u području zdravlja bilja i sigurnosti hrane, ujedno ključna osoba za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s Europskom unijom.

Naveo je i da trenutno ni u jednoj državi članici dronovi kao sredstvo za apliciranje pesticida, poput atomizera i prskalica, nisu općeprihvaćeni. Iako je istaknuto da su se isti koristili u Njemačkoj, Italiji i Mađarskoj, sve su to bila izuzeća uz vrlo rigorozna i restriktivna ograničenja.

Štoviše, prošle godine je obavljeno i u Hrvatskoj, Kako je rekao Delić, dana je dozvola za avio tretiranje herbicidom za Hrvatske šume na otoku Rabu.

"Znači, mi nismo protiv takvog zračnog tretiranja, nije da ne radimo, nije da ne planiramo, ali trenutno je na snazi zabrana. Digitalna tehnologija, precizna poljoprivreda, Zeleni plan Europske unije - to je sve ono što nas očekuje, na čemu radimo i idemo u tom smjeru“, naglasio je.

Selektivno tretiranje pesticidima

Spomenuo je i da treba znati da trenutno niti jedno registrirano sredstvo za zaštitu bilja nema dozvolu za korištenje iz zraka.

Na dobrobit koju bi ovakva primjena pesticida donijela poljoprivredniku, ukazao je i Davor Rac, magistar inženjer agronomije, voditelj odjela precizne poljoprivrede u tvrtki Jerković d.o.o.

Kako je rekao, upravo dronom moglo bi se selektivno tretirati određeno zaraženo područje tzv. spot spraying, što uz smanjenu količinu pesticida, znači i da nema gaženja usjeva, nema narušavanja strukture tla.

Da je to posebno korisno u voćarstvu i vinogradarstvu te na nepristupačnim terenima, naveo je i Igor Frljužec, direktor tvrtke Digital agro, inženjer informatike, ali i, kako se čulo, "strastveni voćar koij predstavlja profil modernog poljoprivrednika, poduzetnika koji digitalne alate izvrsno koristi za opstanak i konkurentnost."

I u slučaju odobrenja, ne može dronom upravljati svatko

Međutim, upozoreno je, da svakako treba uzeti u obzir da tretiranje dronom ne može biti dozvoljeno svakom i da je potrebno proći obuke - kako za pilota tako i za održivu uporabu pesticida. Na samom FAZOS-u trenutno imaju pet tako obučenih pilota.

Zaključno, naglašeno je da je znanost jasna – tretiranje bespilotnim letjelicama smanjuje zanošenje (tzv.drift, raspršivanje pesticida) i štiti agroekosustav bolje od konvencionalnih metoda.

"Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek nastavit će biti platforma za ovaj dijalog. Naš cilj ostaje jasan - digitalizacija koja služi i osigurava konkurentnost poljoprivrednika“, rekao je prof. Plaščak na kraju trosatne rasprave.

O čemu se raspravljalo pogledajte i u videu: