Što je Zelena arhitektura u okviru novog Strateškog plana ZPP-a?

Važan segment reforme Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027., kao i Zelenog plana EU, je očuvanje bioraznolikosti i održivo korištenje resursa, prilagodba na klimatske promjene i smanjenje emisija štetnih plinova, očuvanje krajobraza te borba protiv antimikrobne rezistentnosti i dobrobit životinja.

Navedeno, kako pojašnjava Ministarstvo poljoprivrede, zajedno čini "Zelenu arhitekturu" Strateškog plana ZPP-a koju su prezentirali ravnatelj Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Goran Lipavić i ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandra Zokić. 

Zelena arhitektura u kontekstu nacionalnog Strateškog plana, objašnjavaju iz Ministarstva, uključuje poticanje primjene poljoprivrednih praksi koje imaju veću razinu ambicije pravila uvjetovanosti u području okoliša, klimatskih promjena i biološke raznolikosti te intervencije u vidu eko-shema. 

Naime, novim ZPP-om zemlje članice su odredile da najmanje 35 posto proračuna za ruralni razvoj bude namijenjeno svim vrstama mjera vezanih za okoliš i klimu, uključujući dobrobit životinja, dok minimalno 25 posto proračuna izravnih plaćanja treba dodijeliti za eko-sheme.

Predložene se odnose na raznolikost usjeva i nasada, pašarenje na pašnjacima, uporabu stajskog gnoja na oraničnim površinama, minimalni udio leguminoza od 20 posto unutar poljoprivrednih površina, konzervacijsku poljoprivredu te intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina. 

Dok agrookolišne intervencije uključuju smanjenje korištenja zaštitnih sredstava u višegodišnjim nasadima, očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama te očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja u okviru mjere sada poznate kao Mjera 10, kao i prijelaz na ekološki uzgoj i njeovo održavanje.

Prezentaciju Strateškog plana ZPP-a sa svim predloženim intervencijama i financijskim alokacijama možete pronaći ovdje.

Nacrt intervencija Strateškog plana ZPP-a Republike Hrvatske predstavljen je kroz dva kruga javnih konzultacija, a u popratnoj raspravi sudjelovali su predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Odbora za praćenje Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, Savjeta za ekološku poljoprivredu Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.