Što će biti sa domaćim vinima?

Ulaskom Hrvatske u EU pojeftinila su strana vina, a hrvatska vina su time postala još skuplja i manje konkurentna.

Naime, uvozna vina su povoljnija za iznos carine i iznos drugih parafiskalnih nameta. Ova situacija je najviše pogodila srednji i niži cjenovni segment. Tvrtke koje predstavljaju velikim dijelom vinsku industriju Agrokor, Kutjevo i Badel 1862 snizile su cijene svojih vina. Trgovački lanci kao što je Lidl i Špar, ponukali su Agrokor koji je svojim vinima snizio maloprodajnu cijenu za 10-20 posto.

„Lojalnost domaćem proizvodu je naša snaga. Teško da će netko sjesti u konobu ili fini restoran u Istri i Dalmaciji i naručiti australsko ili kalifornijsko vino. Međutim, uslijed krize, omjer snaga ubrzo bi se mogao okrenuti u maloprodaji. Kad dođu u supermarket, ljudi će uzimati strano jer je povoljnije“, za Jutarnji navodi jedan trgovac vinima.

Porazna je činjenica da Hrvatska danas daleko više uvozi vina nego što izvozi. Uvoz se kreće oko 15 milijuna litara, dok izvoz iznosi samo 2.5 milijuna litara vina. Cilj je, ponavlja se već godinama, postići izvoz od 12 do 15 milijuna litara. Dijelu naših proizvođača smeta percepcija u očima kupca strano - bolje - jeftinije. Vinari vole ponavljati naše stare bolesti: “Bivša zemlja je bila veliki izvoznik vina, ali u rinfuzi, nismo brendirali destinaciju i donedavno smo bili totalno nepoznati”.

Iz Agrokora poručuju kako se mora nešto učiniti da sitacija ne postane još teža za hrvatska vina. “Snizili smo cijene i do 20 posto. U cjenovnom razredu između 24,99 i 39,99 kuna po butelji konkuriramo stranim vinima! Hrvatsko vino, u usporedbi cijene i kvalitete, nije skuplje u odnosu na strana vina, čak je jeftinije”. Riječ je o maloprodajnim cijenama s PDV-om.
No, iz Badela ističu kako su samo nekim vinima snizili cijenu. “Vrhunskom crnom vinu Ivan Dolac cijenu smo snizili 20 posto, ali smo, primjerice, vinu Korlat, također vrhunske kvalitete, ostavili staru cijenu od 99 kuna za butelju jer dobro ide i po toj cijeni”, ističu.

Vlado Krauthaker, ing. agronomije i enolog, međutim, otvoreno proziva. “Nakon ulaska u EU više nema kontrole uvoza, i to je za nas loše. Svašta stiže na police. Jedno piše na etiketi, drugo je u boci. Strana vina napadaju naše tržište koristeći našu staru klasifikaciju stolno - kvalitetno - vrhunsko jer je ona urezana u svijest naših potrošača. Vino etiketiraju kao vrhunsko, a stručna ispitivanja naših enologa kušača ustvrde da u boci nije vrhunsko, nego kvalitetno, što je kategorija niže. Koja su to strana vina? Ta će prevara biti kratkog daha”, ističe Krauthaker.

Iz specijalizirane trgovine Vrutak poručuju kako je cijena stranih vina pala između 10 i 20 posto. “Pojeftinilo je gotovo 50 artikala, posebice su popularna vina iz Čilea i Južne Afrike. Domaći proizvođači crnih vina nisu odgovorili nižim cijenama. Unatoč tome, omjer prodaje domaćih i stranih vina je 70 prema 30 posto u korist domaćih, ali onih bijelih”, poručuju iz Vrutka.

“Domaća bijela vina imaju prilično normalan odnos cijene i kvalitete. Međutim, domaća crna vina i dalje su preskupa, većina ih nema dobar odnos cijene i kvalitete. Zato će potrošač radije uzeti strano crno vino za 50 kuna jer hrvatsko crno vino slične kvalitete košta 80-90 kuna. No, pravi efekt povoljnijih stranih vina osjetit će se tek iduće godine”, ističe Damir Horvat, direktor u specijaliziranoj trgovini Dobra vina, potvrđuje da su strana vina povoljnija.

A što o svemu misli Leo Gracin, poznati enolog i konzultant mnogih naših vinara? "Osnovne cijene dobrih vina u supermarketima na svjetskom tržištu kreću se između tri i pet eura, dakle između 30 i 40 kuna. Tu su naši vinari konkurentni. Ali, u srednjoj kategoriji cijena oko 65, 70 kuna po butelji kupac mora dobro gledati. Tu ima svega. Generalno, hrvatska vina su konkurentna. Znate zašto? Nitko se u nas još nije usrećio od uvoza vina”, zaključuje.

Foto: zagrebonline.hr