Stari traktori i dalje dominiraju hrvatskim poljima: Prosječna starost gotovo 32 godine

Prema najnovijim podacima Centra za vozila Hrvatske za 2025. godinu, u Hrvatskoj je evidentirano ukupno 152.593 traktora, čija prosječna starost iznosi čak 31,93 godine. Analiza detaljne strukture starosti dodatno potvrđuje nepovoljan trend. Naime, čak njih čak 127.003 ili 83,23% staro je deset i više godina, 5.899 (3,87%) pripada kategoriji od 6 do 9 godina, 12.360 traktora (8,10%) staro je između 2 i 5, a samo 7.331, odnosno 4,80 %, star je jednu godinu.

Ovi podaci jasno ukazuju na izrazitu dominaciju zastarjele mehanizacije u hrvatskoj poljoprivredi, uz vrlo nizak udio novijih strojeva.

Međutim, kako ističe Franjo Dominković, potpredsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije u Hrvatskoj, službene brojke treba uzeti s određenom rezervom. Prema njegovim riječima, u evidenciju su najvjerojatnije uključeni i quadovi, koji se u Hrvatskoj uvoze od 2017. godine. Kada se njihov broj, ukupno 17.291 komad do kraja 2025., izuzme iz statistike, realan broj traktora iznosi 135.302.

Gotovo tisuću novih traktora u Hrvatskoj u 2025., ali quadovi i dalje iskrivljuju statistiku

Unatoč toj korekciji, riječ je o značajnom porastu u odnosu na 2016. godinu, kada je zabilježeno 114.313 traktora prosječne starosti 30,06 godina. To predstavlja povećanje od gotovo 21 tisuće traktora u manje od desetljeća.

Rabljeni traktori ključni za rast

Na rast broja traktora u Hrvatskoj uvelike je utjecala nabava rabljenih strojeva, osobito kroz mjere ruralnog razvoja namijenjene malim i mladim poljoprivrednicima. Prema podacima zagrebačkog Agronomskog fakulteta, od 2013. do 2020. godine izdano je 12.211 certifikata za uvoz rabljenih traktora.

Kroz program "Potpora mladim poljoprivrednicima" odobreno je 1.722 potpore, dok je kroz mjeru za razvoj malih gospodarstava isplaćeno čak 6.887 potpora u iznosu do 15.000 eura. Nakon isteka obveznog razdoblja zadržavanja, ti traktori često ponovno ulaze na tržište kao rabljeni, čime dodatno povećavaju njihovu dostupnost.

U 2025. godini u Hrvatskoj je novoregistrirano njih 997, što je prvi put u posljednjih 20 godina više nego u Sloveniji, gdje je prodano 899 traktora. Time je Hrvatska nadmašila susjednu zemlju za 98 vozila.

S druge strane, Slovenija bilježi pad prodaje od 3,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu su najveći pad zabilježili brendovi iz grupacije CNH (Steyr, New Holland i Case), dok su rast ostvarili proizvođači poput Kiotija i Farmtraca.

U Hrvatskoj lani novoregistrirano gotovo 1.000 novih traktora, evo 10 najprodavanijih

U Srbiji je tijekom 2025. zabilježen rast uvoza novih traktora (3.865 komada), dok je uvoz rabljenih pao na 896 komada. Zanimljivo, čak 51 posto novih dolazi iz Kine, dok značajan udio imaju i proizvođači iz Indije (25 posto). Većina pripada kategoriji manjih snaga, što ukazuje na strukturu poljoprivrednih gospodarstava.

Hrvatsko tržište, prema strukturi porijekla i snage, najsličnije je austrijskom. Ipak, razlika u obujmu tržišta je značajna – u Austriji je 2025. prodano 4.745 novih traktora, odnosno gotovo pet puta više nego u Hrvatskoj.

Previše traktora - ali zastarjelih

Iako bi preciznija usporedba zahtijevala analizu odnosa broja traktora prema broju poljoprivrednika i obradivih površina, već sada je jasno da Hrvatska ima relativno velik broj ovih vozila. Problem je, međutim, njihova starost i tehnološka zastarjelost.

Navigacija na Ursusu iz 1977.: Iskustvo slavonskog poljoprivrednika

Nerijetko se na malim gospodarstvima može pronaći jedan traktor star i do 50 godina, poput popularnog modela IMT 539, koji i dalje služi poljoprivrednicima s nekoliko hektara zemlje.

Zaključno, iako broj traktora u Hrvatskoj raste, sektor se i dalje suočava s nedostatkom modernih, tehnološki naprednih strojeva zapadne proizvodnje. Modernizacija voznog parka ostaje ključan izazov za konkurentnost hrvatske poljoprivrede.