Stari traktori bez zaštite odnose živote: Struka traži postupnu zabranu registracije

Unatoč tehnološkom napretku i sve većem naglasku na sigurnost u prometu i poljoprivredi, hrvatskim poljima i dalje prometuju tisuće traktora bez kabine ili zaštitnog luka, a upravo se takva vozila često povezuju s teškim ozljedama i smrtnim stradanjima pri prevrtanju.

Prema podacima koje je iznio Franjo Dominković, potpredsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije u Republici Hrvatskoj, tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je novoregistrirano 4.975 traktora i quadova. Od toga je nabavljeno 997 novih traktora, dok su ostatak činili quadovi.

Među novima tek su četiri registrirana bez kabine i zaštitnog luka, no dodatnih 203 nabavljeno je bez kabine, ali sa zaštitnim lukom. Riječ je uglavnom o manjim specijaliziranim strojevima namijenjenima voćarstvu, vinogradarstvu i komunalnim poslovima.

"Najčešće se radi o talijanskim modelima poput Carrara, Pasqualija, Goldonija, BCS-a i Ferrarija. Takvi su traktori niži i lakše prolaze ispod krošnji voćaka, zbog čega ih dio voćara i dalje preferira", objašnjava Dominković.

Još veći problem među rabljenim traktorima

Znatno nepovoljnija slika vidljiva je kod rabljenih strojeva. Tijekom 2025. godine vlasnika je promijenilo 2.904 rabljena traktora, a među njima je čak 462 registrirano bez kabine te dodatnih 358 bez kabine, ali sa zaštitnim lukom.

Upravo se takvi često koriste u voćnjacima i vinogradima, gdje su tereni nerijetko strmi i skliski, a stariji modeli često nemaju ni prednji pogon. U slučaju prevrtanja posljedice mogu biti kobne.

Smrtno stradao u prevrtanju traktora - kosio travu u voćnjaku

"Kad dođe kišno proljeće, kao ove godine, povećava se broj prevrtanja na nagnutim terenima. Tada najčešće bilježimo najteže posljedice, uključujući i smrtne slučajeve", upozorava Dominković.

Problem dodatno otežava praksa koja je prisutna kod dijela vlasnika traktora opremljenih zaštitnim lukom. Prema navodima iz sektora poljoprivredne mehanizacije, pojedini vlasnici nakon uspješno obavljenog tehničkog pregleda uklanjaju zaštitni luk kako bi im traktor bio praktičniji za rad u voćnjacima, vinogradima ili drugim prostorima s ograničenom visinom prolaza. Time, međutim, uklanjaju ključan sigurnosni element koji u slučaju prevrtanja može spasiti život vozaču, pa se rizik od teških ozljeda i smrtnih stradavanja dodatno povećava.

Prosječna starost traktora veća od 40 godina?

Iako službeni podaci govore o prosječnoj starosti traktora od oko 32 godine, Dominković smatra da je stvarna situacija znatno nepovoljnija. Kao razlog navodi činjenicu da statistika uključuje i quadove, koji su se masovnije pojavili tek posljednjih godina te tako umjetno snižavaju prosjek.

Najzastupljenija marka traktora u Hrvatskoj i dalje je IMT, a velik broj tih strojeva stariji je od četiri desetljeća. Mnogi od njih nemaju ni kabinu ni zaštitni luk.

"Bio bih slobodan tvrditi da je prosječna starost traktora u Hrvatskoj bliže 40 nego 32 godine", kaže Dominković.

U prevrtanju traktora smrtno stradao 76-godišnjak

U Udruzi prodavatelja poljoprivredne mehanizacije smatraju kako bi Hrvatska trebala krenuti prema postupnoj zabrani registracije traktora bez osnovnih sigurnosnih elemenata.

"Ne govorimo o zabrani preko noći. Potrebno je ostaviti prijelazno razdoblje kako bi vlasnici mogli dograditi zaštitne lukove ili kabine. Sve se to tehnički može riješiti“, ističe Dominković.

Prema njegovim riječima, europske zemlje već pripremaju strože sigurnosne standarde te bi nakon 2032. godine registracija traktora bez kabine ili barem zaštitnog luka mogla postati prošlost.

U pet mjeseci dvije osobe poginule u nesrećama s traktorima

Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da problem nije samo teorijski. U prvih pet mjeseci 2026. godine zabilježeno je 175 prometnih nesreća i 23 prometna događaja u kojima su sudjelovali traktori.

U prometnim nesrećama poginule su dvije osobe, 19 ih je teško ozlijeđeno, a 22 lakše. U dodatna 23 prometna događaja šest osoba zadobilo je teške, a šest lakše ozljede.

Iz MUP-a pojašnjavaju kako se prevrtanje traktora na nerazvrstanoj cesti ili tijekom obavljanja poljoprivrednih radova ne smatra uvijek prometnom nesrećom. Ako u događaju ne sudjeluje drugo vozilo ili pješak te nije nastala šteta drugoj osobi, slučaj se evidentira kao prometni događaj, što znači da dio stradavanja ostaje izvan klasične statistike prometnih nesreća.

Najčešći uzroci nesreća s traktorima su neprilagođena brzina, pogreške vozača, nepropisno kretanje vozila, nepoštivanje prednosti prolaska te nepropisno skretanje i pretjecanje.

Prvi znakovi promjena

Ohrabruje podatak da u prva četiri mjeseca 2026. godine nije registriran nijedan novi traktor bez kabine i zaštitnog luka. Istodobno su nabavljena 63 traktora bez kabine, ali sa zaštitnim lukom, što stručnjaci vide kao pozitivan pomak prema sigurnijoj mehanizaciji.

Ipak, s obzirom na desetke tisuća starih traktora koji su još uvijek u uporabi, put do značajnijeg smanjenja stradavanja na hrvatskim poljima bit će dug. Struka stoga poručuje da je vrijeme za jasnu strategiju postupnog povlačenja najnesigurnijih strojeva iz prometa, prije nego što nove tragedije potvrde ono na što godinama upozoravaju statistike.