Snijeg je odličan toplinski izolator usjeva - što sa snježnom plijesni?

I baš kako je najavio naš prognostičar mr.sc. Dražen Kaučić, temperature su se spustile ispod nule, a snijeg je prekrio cijelu zemlju. Za neke su to zimske radosti, za druge su brige, a za poljoprivrednike – oboje. Jer je, primjerice, snijeg na ozimoj pšenici ustvari dobrodošao 'pokrivač' kao odličan toplinski izolator koji usjeve štiti od izmrzavanja ako se temperature spuste dobrano ispod ništice. I pri tome, kažu iskusni, vrijedi pravilo što je snježni pokrov deblji to je bolje, odnosno koliko centimetara – toliko minusa. 

Simptomi snježne plijesni?

No, s druge strane, ispod snježnog pokrivača se mogu stvorti povoljni uvjeti za razvoj bolesti. Tako bi se neki mogli neugodno iznenaditi ako nakon dužeg vremena snijeg okopni, a na pšenici se pojave simptomi snježne plijesni, uzročnika gljive Monographella nivalis koja osim pšenice 'voli' i ječam, raž i zob, ali i travne korove. Obično se uočavaju oaze požutjelih poleglih biljaka, koje, navodi stručna literatura, mogu biti prekrivene nježnim ružičastim micelijem, koji brzo nestaje. Zakržljale biljčice su 'ufrkane' pa izgledaju poput vadičepa, a one koje ne istrunu, zaostaju u daljnjem razvoju, kada se prepoznaju i po svijetlim pjegama s tamnijim rubom u rukavcu lista, odnosno smećkastim lezijama oko stabljike.

Vrlo je nezgodna i kombinacija kada, obično pred kraj zime, vrijeme jače zatopli i snijeg nestane, a onda temperature ponovno 'zarone' u minus i 'šokiraju' usjeve koji su, 'misleći' da je došlo proljeće, 'krenuli' u novu vegetaciju.

Opasnost od neuređenih odvodnih kanala

Opasne po usjeve mogu biti i neodržavane površine odnosno neuređeni odvodni kanali ili njihovo nepostojanje, jer bi se uslijed naglog topljenja većih količina snijega mogli povećati vodostaji, a time dakako i opasnost od poplavljivanja polja. 

Stiže snijeg, u porastu i vodostaji rijeka

Što se pak voćarstva tiče, ako su voćke već pretrpjele štete od divljači, kojoj su poslastica obično mlade sadnice, snijeg, odnosno niske temperature dodatno otežavaju situaciju jer bi moglo doći do izmrzavanja. Mokar i težak snijeg mogao bi uzrokovati i lomljenje grana mladih voćaka.

No, voćari se ponajviše boje većih oscilacija temperature koje su im posljednjih godina zadavale ozbiljne muke. Osobito na koštičavom voću. Kažu, nije problem snijeg ni niske temperature, jer, pojedine vrste mogu izdržati i više od -20 ^oC, problem je zatopljenje koje je znalo doći u veljači, pa onda ponovno spuštanje temperatura u minus. Tako je došlo do izmrzavanja cijelih stabala marelica i bresaka u Požeškoj kotlini kada se nakon proljetnih, temperatura spustila na -17.

Stručnjaci podsjećaju da se, nakon ovog snijega, kao preventivna mjera, još uvijek stigne primijeniti bojanje voćaka u manjim nasadima i na okućnicama s poznatom smjesom vapna, soli i sumpora. Time će se za koji dan usporiti kretanje vegetacije i ublažiti utjecaj novog zahlađenja.