Sjeme zla ili spas za gladne

Javna rasprava o izmjenama Zakona o genetski modeficiranim organizmima (GMO) iz 2005. godine uzburkala je domaću javnost. Brojni protivnici GMO-a tvrde da se on potiho dovodi u Hrvatsku, dok drugi tvrde da se mora otvoriti pitanje izmjena tog zakona sukladno regulativi u Europskoj uniji.

Željko Mavrović, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, smatra da je GMO sjeme zla i obmane, nešto što ne može donijeti dobro čovječanstvu. Kako ističe, to je sotonska priča koju treba završiti što prije. Mavrović je to rekao na nedavno održanoj radionici dr. Jeremyja Sweeta pod nazivom »Suživot GMO-a s ekološkom poljoprivredom« u Osijeku.

Autor knjige »Sjeme uništenja« William Engdahl kaže da zagovornici GMO-a, a to su multinacionalne kompanije, žele iskoristiti gospodarsku krizu tvrdeći da je GMO rješenje za probleme gladi u svijetu. Engdahl naglašava da je to laž, jer proizvodnost usjeva GMO-a opada, a ne raste nakon prve žetve. No, s vremenom se povećava opseg nužnih herbicida za zaštitu usjeva koji su već sad, zbog prekomjerne uporabe, prouzročili pomor pčela u više država.
Kako bi se zaštitila od GMO-a, Njemačka je više regija proglasila slobodnim zonama uz zabranu GM-usjeva. Jer, kad genetski modificirani kukuruz i soja dospiju u tlo i vodu gdje nikad prije nisu bili, teško im je stati na kraj.

U Hrvatskoj je većina županija još prije nekoliko godina proglašeno slobodnima od GMO-a. Ali, od 2003. godine sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Zakonu o GMO-u načelno se omogućilo unošenje GMO-a u okoliš.

Što se tiče genetski modificiranih proizvoda, svojedobno je izbila velika afera sa salamom Poli u Osijeku. Uz to, bila su sumnjiva još dva proizvoda, a zakonsko rješenje, na koje se pozivaju proizvođači, kaže da do 0,9 posto nazočnosti GMO-a ne mora biti posebno naznačeno na etiketi.
Promjena Zakona o GMO-u mogla bi odlučiti kakvu ćemo hranu ubuduće jesti. No, GMO, ističu mnogi, ne može biti u suživotu s ekološkom poljoprivredom, koja je velika razvojna prilika Hrvatske zbog nezagađenog tla i vrijednih zaliha pitke vode.

U zemljama Europske unije genetski modificirani proizvodi moraju biti posebno označeni i odvojeni od ostalih, pa tko voli, neka izvoli jesti primjerice genetski modificiranu rajčicu s ribom, što priroda nikad ne može proizvesti.

Time se i promovira novi oblik ropstva, kažu farmeri koji su prije nekoliko godina posjetili Hrvatsku i upoznali domaće poljoprivrednike s lošim iskustvom u pogledu GMO-a. Multinacionalne kompanije, kažu, nude GM-sjeme po svim zemljama bivše istočne Europe organizirajući zabave za farmere u Bugarskoj, Rumunjskoj...

No, kanadski su farmeri izgubili sporove s multinacionalnim kompanijama, iako nisu sijali GM-kukuruz. Farme su im otišle na bubanj nakon što je sud presudio da su »ukrali« zaštićeno GM-sjeme što ga je vjetar donio na njihovu zemlju, koja je bila tik do površina pod GM-usjevima.
U Upravi za sanitarnu inspekciju pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi kažu da je Vijeće za genetski modificirane organizme osnovano prošle godine sukladno Vladinoj odluci.

To stručno znanstveno neovisno tijelo sastavljeno je od 17 članova, najeminentnijih imena s područja genetike, biotehnologije, molekularne biologije, agronomije, veterine, medicine, etike i ekonomije. Vijeće ne priprema izmjene Zakona o GMO-u, već u sklopu svojih nadležnosti definiranih tim zakonom iz 2005. godine daje mišljenje na dostavljeni Nacrt predloženih izmjena. Sve informacije o radu i ulozi tog tijela mogu se dobiti i na internetskim stranicama Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (www.mzss.hr).

Izmjene i dopune Zakona o genetski modificiranim organizmima slijede razvoj na tom području i odnose se na dio pravne stečevine Europske unije, koje je Hrvatska kao zemlja kandidatkinja za punopravno članstvo obvezna ugraditi u svoje zakonodavstvo. Ministarstvo zdravstva na svojim je web stranicama oformilo link s Nacrtom prijedloga Zakona o GMO-u te poziva javnost da se uključi u javnu raspravu, koja ne bi trebala biti opterećena emocijama i predrasudama.

Autor: Marinko Petković