Samardžić: Razgovarajmo o navodnjavanju prema vašem budžetu i viziji

Nakon dva desetljeća uspješnog poslovanja u Srbiji i oko 40.000 hektara postavljenih sustava za navodnjavanje, kompanija Agrosavet Irrigation otvorila je službeno predstavništvo u Hrvatskoj - Agrosavjet Irrigation sa sjedištem u Bilju, nadomak Osijeka. Ključni povod za ovaj poslovni potez bila je uspješna suradnja s tvrtkom Podravka Agri u okviru koje su pod sustavom navodnjavanja do sada pokrili oko 2.500 hektara, a ambicijom da se u budućnosti ta površina proširi na još nekoliko tisuća hektara.

O regionalnom tržištu i što njihovo prisustvo na našem terenu donosi manjim gospodarstvima, zabludama u vezi s navodnjavanjem, inovativnim rješenjima za stočare i ekonomiji postrne sjetve, razgovarali smo s vlasnikom i direktorom tvrtke, Vladislavom Samardžićem, stručnjakom s 43 godine iskustva u navodnjavanju.

Povod za dolazak u Hrvatsku - podrška na "korak od polja"

Iza vas je 20 godina uspješnog rada na tržištu Srbije, a u Hrvatskoj ste kroz partnerske mreže prisutni već 15 godina. Što je bio ključni okidač da upravo ove godine otvorite i službeno predstavništvo u Hrvatskoj?

Osim dosadašnjih površina koje smo za Podravku Agri stavili pod sustave za navodnjavanje - lineare i centar pivote, a na kojima uzgajaju ratarske i povrtlarske kulture, njihov je plan u narednim godinama napraviti isto, na značajnim površinama. Riječ je o velikom i ozbiljnom poslu, a od nas su tražili direktnu podršku u neposrednoj blizini kako bismo sa servisnim dijelovima i ljudima mogli da intervenirati u svakom trenutku, ukoliko dođe do nekog problema.

Što vaša direktna prisutnost na terenu donosi velikim sustavima poput Podravke, a što obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima?

Velikim sustavima donosi apsolutnu sigurnost i operativnost, jer trenutno na tom području pratimo između 40 i 50 velikih strojeva, što je već ozbiljna priča koja zahtijeva vrhunski servis. S druge strane, to je ogromna prednost i za manje proizvođače. Godinama smo prisutni na sajmovima u Hrvatskoj i postoji veliki interes OPG-ova za navodnjavanjem.

Globalno zatopljenje, ekstremne temperature i neravnomjeran raspored oborine, posebno u posljednje dvije-tri godine, doveli su do toga da je bez navodnjavanja nemoguće ostvariti normalan prinos i profit. Mali proizvođači sada u Bilju imaju adresu gdje mogu dobiti vrhunsko europsko i američko rješenje, projektiranje i brzu isporuku opreme.

Kad neko opstane dva desetljeća u specifičnom sektoru kao što je navodnjavanje, to znači da je prošao sve “dječje bolesti”. Koja je vaša najveća prednost u odnosu na tvrtke koje tek ulaze na regionalno tržište?

To je ogromno praktično iskustvo. Osobno sam desetljećima radio direktno u proizvodnji, na eksploataciji i održavanju sustava, tako da prepoznajem sve potencijalne opasnosti i probleme prije nego što se oni uopće pojave na terenu. Tijekom proteklih 20 godina napravili smo oko 40.000 hektara sustava za navodnjavanje u Srbiji i regiji. Svi su oni, izuzev možda nekoliko strojeva, i danas potpuno operativni, u funkciji su i doprinose povećanju proizvodnje. Konkurencija postoji, tu su austrijski Bauer i neke kineske firme, ali rijetko tko može ponuditi tako kompletnu i pouzdanu servisnu podršku kakvu mi donosimo.

Dvije žetve godišnje za brz povratak investicije

Mnogi poljoprivredni proizvođači navodnjavanje još uvijek gledaju isključivo kao "gašenje požara” u sušnim godinama. Kako moderna rješenja, poput vaših pivota i lineara, mijenjaju ekonomiju same proizvodnje u normalnim godinama?

Osnovni koncept ovih strojeva postoji već 50-60 godina, ali ono što se drastično promijenilo je automatika i oprema za precizno doziranje vode. Danas radom centar pivota upravljamo preko mobilnog telefona, možete ga pokrenuti, isključiti, kontrolirati stroj, vidjeti točan položaj na polju i dobiti kompletne podatke o potrošnji vode na dnevnom, mjesečnom ili godišnjem nivou. Korištenje tog servera, koji je lociran u Americi, košta oko 400 eura godišnje, što se isplati vrlo brzo, jer ne morate stalno trčati na njivu.

Naravno, vizualni pregled jednom dnevno je i dalje poželjan, ali automatika obavlja ogroman dio posla. Na taj način, navodnjavanje u "normalnim" godinama postaje agrotehnička mjera koja garantira stabilan, maksimalan prinos.

Kažete da je postrna sjetva zapravo jedna od najvećih prednosti i pametnog korištenja sustava za navodnjavanje. Možete li nam na praktičnom primjeru objasniti kako ratar može kroz dvije žetve godišnje drastično ubrzati povrat investicije?

Ključ uspjeha kod postrne sjetve je brzina. Čim se skine pšenica ili ječam krajem lipnja, zemlja se mora odmah obraditi i posijati. U svojoj praksi sam kroz postrnu sjetvu, uz pravilno navodnjavanje, ostvarivao prinose soje od 2 do 3,5 tona po hektaru, pod uvjetom da se ispoštuje gust sklop od 450.000 do 500.000 biljaka. Kod suncokreta je moguće dobiti 2,5 do 3 tone po hektaru.

Ako se sije kukuruz, preporuka je da ide za silažu – za stočarstvo ili za bioplinska postrojenja. Kroz postrnu sjetvu kukuruza ostvarivao sam prinose od čak 5 vagona silaže po hektaru, koja se skida u listopadu prije prvih mrazeva. Kada na 100 hektara oberete dvije pune žetve u jednoj godini, investicija u sustav se u ovisnosti od kultura može vratiti za svega nekoliko godina.

Distribucija gnojnice kroz sustav za navodnjavanje

Za veće stočare zbrinjavanje gnojnice i tekućeg stajnjaka često predstavlja ogroman logistički, ekološki i zakonski izazov. Kako vaši sustavi rješavaju ovaj problem "jednim udarcem"?

To je rak-rana većine naših farmera. Vožnja gnojnice cisternama i traktorima je mučenje - skupo je, zahtijeva energiju, a aplikacija je neravnomjerna, posebno ako puše vjetar. No, kroz sustave centar pivota i lineara, ovaj se problem rješava elegantno, komforno i jeftino. Gnojnica se distribuira direktno na parcelu, postižući savršenu ujednačenost na svakom kvadratnom metru. Ovo je praksa koja je standard u Americi, a mi smo je gledali i na farmama u Rumunjskoj gdje funkcionira besprijekorno.

Često se misli da je za distribuciju gnojnice kroz navodnjavanje potrebna potpuno nova, preskupa infrastruktura. Vi tvrdite da je stvar zapravo u pametnoj modifikaciji postojećih sustava. Kako to funkcira u praksi i koji se efekti postižu?

Nema potrebe za novom infrastrukturom, stvar je u pametnoj modifikaciji. Sve što je potrebno je da se na pivotu ili linearu zamijeni set prskalica. Postavljaju se specijalne mlaznice prilagođene tekućem stajnjaku. Ta zamjena stotinjak prskalica traje svega dva-tri sata, a kada se završi aplikacija, vrate se stare za čistu vodu. Ako na farmi krava gnojnica ima 10% suhe tvari, postavlja se sustav separatora koji će dva puta tretirati gnojnicu i smanjiti postotak suhe tvari ispod 3%. U tom se slučaju, gnojnica može bez problema aplicirati preko sustava za navodnjavanje.

Kada napravite analizu takve gnojnice, vidite da je ona bogata dušikom, fosforom i kalijem. Pravilno izbalansiranom dozom kroz samo jedno apliciranje možete potpuno zadovoljiti potrebe zemljišta za fosforom i kalijem za iduće dvije godine proizvodnje. Pored toga što štedite ogroman novac na mineralnom gnojivu, popravljate kvalitetu tla i postotak humusa, a ti pozitivni efekti traju idućih pet do šest godina.

Kako odabrati optimalno rješenje?

U vašem portfoliu naglasak je na tri vrste sustava: pivotima, linearima i tifonima, a radite i "kap po kap". Za kakve konfiguracije terena i tipove proizvodnje je namijenjen koji sustav?

Pokrivamo sve segmente po sistemu "ključ u ruke" - od projektiranja do puštanja u rad. Sustave "kap po kap" radimo sa španjolskim proizvođačem Azud, a odlični su za višegodišnje nasade i voćnjake. Postoje i jednokratne tankozidne trake za ratarstvo koje koštaju 400-500 eura po hektaru, ali one traju jednu sezonu. Ako imate 100 hektara, za četiri godine ćete na trake potrošiti vrijednost cijelog pivota (oko 2.000 eura po hektaru), a pivot traje 30 godina. Zato trake preporučujem samo za manje i specifične parcele.

Tifoni se koriste se za manje parcele, od 10 do 15 hektara. Iskreno, ja ih zovem "nužno zlo" jer zahtijevaju visoke ulazne pritiske i troše mnogo više energije. Kvaliteta kišenja im je lošija zbog krupnih kapi s kišnog topa, osim ako se ne koristi kišna rampa koja opet ima ograničenje visine do 1,6 metara, pa ne može u visoki kukuruz ili neku drugu visoku kulturu, poput suncokreta.

Agrosavjet Irrigation radi i projektiranje anti frost sustava - zaštitu voća od mraza u kritičnim periodima razvoja, uglavnom u cvjetanju. Pomoću prskanja određenom količinom vode na cvijetu se stvara ledena zaštita čime se štiti voće i na temperaturama do -6°C. Kako kaže Samardžić, daje se oko pet litara vode po metru kvadratnom za sat vremena, a čitava površina mora biti pokrivena sustavom prskalica.

Centar pivoti i lineari su vrhunska klasa strojeva za veće površine (od 20 do 150 ili 200 hektara) koje radimo s američkom kompanijom Valley Valmont, a tifone i s talijanskim kućama Ferbo i Netuno. Centar pivot se kreće kružno i zahtijeva vodu i struju na centralnom stožeru. Linear se kreće lateralno (ravno), snabdijeva se vodom iz kanala ili hidrantske mreže preko fleksibilnog crijeva, a na sebi nosi vlastiti generator od 15 kW.

Koliko su današnji moderni sustavi koje instalirate "pametniji" i štedljiviji u odnosu na tehnologiju od prije desetak godina?

Napredak je ogroman, prije svega u uštedi energije. Posljednjih 20 godina povećani su promjeri cijevi na strojevima – nekada je standard bio 150 mm, a danas idemo i do 250 mm. Prilikom projektiranja striktno pazimo da gubitak pritiska do samog stroja ne bude veći od jednog bara. Manji pritisak znači znatno manji zahtjev za snagom pumpi, što direktno donosi ogromne uštede u potrošnji dizela ili električne energije u usporedbi sa starim sustavima.

Također, Valmont strojevi danas imaju sustave zaštite kablova od krađe bakra, a nudi se i opcija dojave i alarma na mobilni telefon u roku od pola minuta ako neko pokuša da presječe kabel ili otvori elektro-ormarić na polju.

Susav ne smije stajati neiskorišten

Za kraj, što biste poručili poljoprivredniku koji ima površine, ima volju, vidi da mu klima kvari računicu svake godine, ali se još uvijek boji ući u investiciju? Koji je prvi korak u suradnji s vašim timom?

Poručio bih im da se ne boje i da sustav za navodnjavanje ne smije stajati neiskorišten - u sezoni (lipanj, srpanj, kolovoz) stroj mora raditi minimalno 22 sata dnevno da bi dao rezultat.

Prvi, potpuno neobavezujući korak je da dođu kod nas na razgovor. Potrebno je da nam klijent predoči lokaciju i točne dimenzije parcela, informacije gdje je potencijalni vodozahvat i gdje se nalazi izvor napajanja energijom, struja ili generator.

Na osnovu toga, naš tim izrađuje nekoliko varijanti idejnih rješenja. Sjednemo zajedno, predočimo prednosti i cijene svakog rješenja, a poljoprivrednik sam bira što je za njegov budžet i viziju proizvodnje najbolje. Mi smo tu da osiguramo kompletno projektiranje, edukaciju kroz seminare i sigurnost da njihova investicija uspije.