Sukob u Ukrajini dovodi u pitanje i opskrbu plinom, glavnom sirovinom u proizvodnji mineralnih gnojiva.
Iako se termin ‘sankcija’ danas može naći u brojnim medijskim naslovima na temu Ruske invazije u Ukrajini, činjenica je da ruski plin i dan danas teče našim cjevovodima i prema domaćinstvima i prema industriji. Fakt je i da naš novac posljedično time odlazi prema prodavateljima plin iz Ruske federacije.
No, kako se nastavlja nasilje u Ukrajini, raste i pritisak na Europu i SAD u smislu poduzmanja daljnjih mjera. "Smatram da će postati politički neodrživo dalje plaćati Rusiji naftu, plin i ugljen", smatra profesor Chris Miller sa sveučilišta Tufts.
Unatoč eskalaciji vojnih aktivnosti, trenutno se opskrba plinom u RH se odvija neometano, otkrivaju nam iz Prvog plinarskog društva (PPD-a), distributera ovog važnog energenta, itekako značajnog za poljoprivrednu proizvodnju.
Do kada će biti tako, nitko ne zna, jer buduće isporuke itekako ovise o razvoju situacije u Ukrajini, a o čemu ovisi i proizvodnja mineralnih gnojiva te time i poljoprivreda. Naime, samo kutinska Petrokemija nosi četvrtinu ukupne domaće potrošnje plina.
Imamo nešto i plina iz domaćih nalazišta, ali u ukupnoj hrvatskoj potrošnji on sudjeluje s tek oko 30 posto dok se onim uvoznim podmiruje 70%, pri čemu dominiraju ruski izvori.
Njime se trguje na dnevnim razinama, a još je 2017. godine Prvo plinarsko društvo potpisalo desetogodišnji ugovor o opskrbi plinom s tvrtkom Gazprom Export LLC koji se konzumira i danas.
Ako ostanemo bez ruskog plina, preostaju alternativni izvori. “Kao što je poznato, Hrvatska je izgradila LNG terminal na Krku, prije svega zbog diversifikacije dobavnih pravaca i sigurnosti opskrbe. Osim toga, preko interkonekcija se dovozi plin koji se kupuje na europskim plinskim burzama i od drugih dobavljača”, otkrivaju iz vodećeg domaćeg distributera.
Plinski sustav naše zemlje danas ima dvije interkonekcije, prema Sloveniji i Mađarskoj, a uz ulaz plina iz vlastite proizvodnje i onaj s LNG terminala tu su i određene količine koje dolaze skladišta.
“Hrvatska je dio zajedničkog europskog energetskog tržišta. Sva događanja, poskupljenja ili eventualno pad cijene, odražavaju se na cijelu Europu pa tako i nas. Svi europski dobavljači plin nabavljaju na istom tržištu, bilo da se radi o zemnom plinu ili LNG-u. Cijena plina zadnjih 5 mjeseci je volatilna pa su neprestane promjene naša svakodnevica”, pojašnjavaju ovu situaciju iz PPD-a.
Valja brzo izgraditi još skladišta - moguće je da ostanemo bez žitarica!?
Da Vlada treba pregledati robne zalihe, zalihe naftnih derivata i plina, poručio je u razgovoru za Večernji Ante Kotromanović, bivši ministar obrane.
Kako im je rekao, Hrvatska treba biti spremna za izvanredan scenarij odnosno za slučaj da Putin potpuno obustavi isporuku plina u Europu.
"Trebamo već gledati tko bi nam u tom smislu mogao biti alternativa", poručio je i dodao da je potrebno detaljno pregledati sva skloništa u velikim gradovima i biti spreman ako situacija izmakne kontroli.
Tagovi
Autor