Ruske kampanje o prehrambenoj krizi su dezinformacije? Što planira EU?

Europska unija ima za cilj pozabaviti se rastućim cijenama pšenice i gnojivima i očekivanim nestašicama na Balkanu, u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku "diplomacijom hrane" kako bi se suprotstavila ruskom narativu o utjecaju njene invazije na Ukrajinu, rekao je neimenovani diplomat EU za Reuters.

Kako komentira, nesigurnost hrane izazivala je "ogorčenost" u ranjivim zemljama u ovim regijama. Predsjednik Rusije, Vladimir Putin rekao je da su sankcije Zapada protiv njegove zemlje potaknule globalnu krizu hrane i rastuće cijene energenata, što predstavlja potencijalnu prijetnju utjecaju EU. 

Egipat i Libanon, ovise d pšenici i gnojivu iz Ukrajine i Rusije, a suočavaju se sa skokom cijena nakon pada zaliha.

"Ne možemo preuzeti rizik gubitka regije", dodao je drugi europski diplomat. 

Očekuju se nove inicijative

Unija želi pojačati međunarodne napore za ublažavanje posljedica nestašice te će zajedno sa Svjetskim programom za hranu UN-a objaviti nove inicijative.

Čelnici EU kažu da su francuski diplomati razmotrili uspostavljanje globalnog mehanizma za distribuciju hrane za siromašnije zemlje, dok je Mađarska predložila povećanje poljoprivredne proizvodnje u EU promjenom svojih klimatskih ciljeva. Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) razmatra mogućnost financiranja uvoza, rekli su.

Brisel smatra da su ruske kampanje o prehrambenoj krizi dezinformacije, rekao je prvi diplomat, dodajući da EU ne ograničava trgovinu hranom s Rusijom. Ističe se da je ruski izvoz ove vrste robe izuzet iz sankcija.

Josep Borrell, visoki diplomat EU, je na marginama sastanka ministara vanjskih poslova rekao da Rusija otežava Ukrajini isporuku poljoprivrednih proizvoda napadima na luke i bombardiranjem skladišta pšenice. EU pokušava olakšati izvoz hrane preko Poljske i podržava isporuku goriva ukrajinskim poljoprivrednicima kako bi olakšala situaciju.

Pomoć najugroženijima

Također pruža financijsku podršku najugroženijim zemljama, najavivši 225 milijuna eura pomoći sjevernoj Africi i Bliskom Istoku. Polovina od toga bit će usmjerena u Egipat, najveću državu u regiji, dok će Libanon, Jordan, Tunis, Maroko i palestinske vlasti dobiti hitna sredstva u iznosu između 15 i 25 milijuna eura.

Za podršku poljoprivredi zemljama Zapadnog Balkana bit će osigurano 300 milijuna eura, u okviru redovnog financiranja regije EU.

Prioritetno povećanje proizvodnje hrane

Janusz Wojciechowski, povjerenik za poljoprivredu, je u svom obraćanju Europskom parlamentu rekao da je povećanje proizvodnje hrane u Europi prioritet, navodi Euractiv. Detaljno je opisao kako EK ohrabruje zemlje članice da to učine kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i rekao da se mora djelovati u kratkom roku kako bi riješili pitanja prehrambene sigurnosti i pristupačnosti. Prema njegovim riječima, ove godine je omogućena proizvodnja bilo kakvih usjeva na ugarima, uz zadržavanje punog iznosa zelenih plaćanja za poljoprivrednike. Nove mjere trebale bi povećati upotrebljivo zemljište za uzgoj žitarica, što će pozitivno utjecati na proizvodnju ratarskih kultura u EU.

Po prvi put EK je pokrenula svoj krizni rezervni fond, usvojivši izvanredne mjere potpore od 500 milijuna eura kako bi direktno pomogla poljoprivrednicima koji su najviše pogođeni višim troškovima inputa i zatvaranjem izvoznih tržišta.

Države članice se mogu izuzetno odlučiti potporu EU dopuniti do 200 posto nacionalnim sredstvima, Komisija će im omogućiti da unaprijed plate povećana izravna plaćanja ZPP-a kako bi se riješile poteškoće u protoku novca s kojima se poljoprivrednici suočavaju.