Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zarazne bolesti
  • 06.03.2026. 18:00

Rizično susjedstvo: Šišmiši bi mogli širiti nove koronaviruse na svinjogojskim farmama?

U sjevernoj Italiji najmanje osam vrsta šišmiša koristi područja oko svinjogojskih farmi kao stanište. Iako takav suživot može imati obostrane koristi, istodobno stvara i potencijalno opasne uvjete za prijenos virusa između divljih i domaćih životinja

Rizično susjedstvo: Šišmiši bi mogli širiti nove koronaviruse na svinjogojskim farmama?
Foto: Shutterstock/Rafael Martos Martins

Svinjogojske farme mogle bi postati nova žarišta nastanka opasnih varijanti koronavirusa koje prelaze s divljih na domaće životinje, upozoravaju stručnjaci iz talijanskog Eksperimentalnog zooprofilaktičkog instituta Venecije (IZSVe). Prema njihovom istraživanju, nedostatak fizičkih barijera i manjkavosti u biosigurnosnim mjerama na farmama povećavaju rizik međuvrsnog prijenosa, piše Agroinform.

U sjevernoj Italiji najmanje osam vrsta šišmiša (Chiroptera) koristi područja oko svinjogojskih farmi kao stanište. Iako takav suživot može imati obostrane koristi, primjerice zbog dostupnosti hrane i skloništa, istodobno stvara i potencijalno opasne uvjete za prijenos virusa između divljih i domaćih životinja.

IZSVe ističe da bi jačanje preventivnih mjera moglo znatno smanjiti izloženost različitim koronavirusima (CoV), kao i drugim virusima povezanima s divljim životinjama. Dugoročno, to bi pridonijelo sigurnijem suživotu ljudi, domaćih i divljih životinja.

Šišmiši kao prirodni rezervoari virusa

Šišmiši se smatraju prirodnim rezervoarima brojnih koronavirusa. Neki od njih povezani su s nastankom varijanti opasnih za ljude i životinje, uključujući onaj koji je bio odgovoran za pandemiju bolesti COVID-19, SARS-CoV-2, ali i onaj koji uzrokuje epidemijski proljev kod svinja.

Unatoč tome, mehanizmi i dinamika njihovog prijenosa sa životinja na druge životinje ili ljude još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni.

Voditeljica istraživanja i glavna veterinarska stručnjakinja Stefania Leopardi upozorila je da je granica između divljih i domaćih životinja te ljudi iznimno propusna. Takvo okruženje otvara prostor pojavi zaraznih bolesti s epidemijskim potencijalom.

Prema njezinim riječima, svinjogojske farme mogu djelovati kao potencijalne "žarišne točke" (hot spot, engl.) za nastanak i širenje opasnih rekombinantnih varijanti koje bi mogle ugroziti zdravlje životinja i ljudi. Identifikacija novih koronavirusa stoga je ključna kako bi se procijenilo mogu li se prilagoditi svinjama i ljudima. Jednako je važno utvrditi rizične čimbenike koji potiču međuvrsni prijenos.

Oaze zaštite šišmiša u intenzivnoj poljoprivredi

Zanimljivo je da istraživanje naglašava i pozitivnu stranu prisutnosti šišmiša. Farme svinja u krajolicima osiromašenima bioraznolikošću, pod snažnim utjecajem intenzivne poljoprivrede, mogu funkcionirati kao svojevrsne oaze za njihovo očuvanje.

U takvim sredinama ovi leteći sisavci pružaju važnu ekosistemsku uslugu regulacijom populacija štetnih kukaca, čime se može smanjiti potreba za pesticidima. Ipak, njihova prisutnost nosi i potencijalni zdravstveni rizik, budući da ljudi i domaće životinje mogu biti izloženi virusima koje oni prenose.

Šišmiši su noćni heroji, ali i prirodni insekticidi

Stručnjaci zaključuju da je ključno pronaći ravnotežu između očuvanja prirode i jačanja biosigurnosti kako bi se spriječile buduće zoonotske prijetnje.


Autor

Ivica Korman

Više [+]

Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.

Izdvojen oglas

KLUB

Samonikli suncokret več privukao pažnju pčeline zajednice, ali Surimi CL na polju nikako da procvate, ili je OSSK-a u sjeme zaboravio ugraditi latice. Znakova cvatnje ima i pčela a latica nema. 🤔🤔 Nije ni kukuruz loš, od vručina propucao... Više [+]