Šišmiši su noćni heroji, ali i prirodni insekticidi

Šišmiši kontroliraju populaciju kukaca od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu, stoga ih smatramo prirodnim insekticidima. Primjerice, samo jedan u noći pojede preko tisuću komaraca. Neke vrste šišmiša hrane se nektarom i plodovima pa imaju važnu ulogu u oprašivanju i rasprostranjivanju sjemneki.

U Hrvatskoj gdje je klima umjerenija šišmiši se hrane muhama, komarcima, moljcima - dakle, oni su predatori kukcima i neizstavni kontrolori populacije istih. Bespotrebno su stigmatizirani, a održavaju ekosistem stabilnim.

Jedini sisavci koji lete

Žive u podzemnim (špiljama, tunelima...) i nadzemnim skloništima (šumama, pukotinama u stablu, starim dupljama (najčešće od djetlića)) i napuštenim starim objektima. Zimu provode hibernirajući i to ovisi o vremenskim uvjetima. Bude se otprilike kada stižu i prvi kukci, u rano proljeće. 

Mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros) najmanja je europska vrsta potkovnjaka. Hrani se dvokrilcima, opnokrilcima, moljcima. Love isključivo u letu i dobar je letač. Sam naziv govori da ima potkovati oblik nosa. Krila mu se sastoje od razapete letne opne između četiri izdužena prsta, dok je palac slobodan kao i noge. Ženka svojim krilima obavije mladunče, ono siše i brine se do njegove samostalnosti. Najčešće okoti samo jednog mladunca godišnje. Redovito održavaju svoje svilenkasto krzno koje varira u boji, od smećkaste do sivkaste. Većinu vremena provedu viseći naglavačke. Životni vijek šišmiša je do 20 godina.

Za orijentaciju u prostoru, služe se eholokacijom. Ispuštaju ultrakratke zvučne signale koji se odbijaju od prepreke, a ušima primaju povratne zvučne signale. Tako dobivaju zvučnu sliku jer mu je sluh glavni osjetilni organ.

U Hrvatskoj 33 vrste

U svijetu je zabilježeno preko 1.400 vrsta i jedna je od najugroženijih skupina sisavaca. EU broji 52 vrste i strogu su zaštićene Direktivom o staništima. Sve vrste šišmiša koje žive u Hrvatskoj, njih 33, zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama. 

Njegov opstanak ovisi o čovjeku. Najčešći razlozi njegove ugroženosti jesu gubitak staništa. Ugrožavamo ih neplanskim infrastrukturnim zahvatima, prokomjernom sječom šuma, svjetlosnim zagađenjem, nepristupačnosti lokvama i zdravoj vodi, prekomjernoj upotrebi pesticida u poljoprivredi i dr.

Ukoliko im je stanište ugroženo postoji nužno, alternativno rješenje kada se izgrađuju kućice za šišmiše i postave na mirno mjesto, bez bojazni od uznemiravanja. Jer, vjerovali ili ne, oni su zaista plahe životinje.

Zadnji vikend u kolovozu u znaku šišmiša

Diljem Hrvatske tradicionalno se obilježava Međunarodna noć šišmiša svake godine zadnjeg vikenda u kolovozu s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti ove ugrožene vrste i njihovom ulogom u ekosustavima. Obzirom da su neke Javne ustanove za zaštitu prirode najavile različite datume održavanja, provjerite na vrijeme, kada i gdje možete saznati što vas zanima o ovim životinjama.

Obilježavanju ovog dana pridružilo se niz javnih ustanova za zaštitu prirode, kao što su Javna ustanova Nacionalni park Paklenica, Javna ustanova Kamenjak, Javna ustanova Park prirode Medvednica, Javna ustanova Baraćeve špilje, Javna ustanova Zagorje zeleno, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni.

Podržimo ove male čuvare prirode danju, jer oni nas čuvaju noću.