Riskiranje uroda zbog nekoliko stotina kuna

Dok na "višim instancama" i dalje traje prepirka oko učinkovitosti protugradne obrane, a posljednjih godina gotovo nema ljeta bez tuče, posljednji podaci potvrđuju kako je u Hrvatskoj od te elementarne nepogode osigurano tek desetak posto ratarskih površina. U taj se prosjek uklapa i Bjelovarsko-bilogorska županija čiji ratari,ali i voćari unatoč subvencijama rijetko posežu za osiguravanjem vlastitih usjeva.

Gledaju u nebo

Naime, ne želeći dodatno opteretiti proizvodnju troškovima, ratari se najčešće ne osiguravaju usjeve,već radije gledaju u nebo moleći se da led, vjetar ili pak suša ne pohara upravo njihova polja. Najčešće opravdanje je tvrdnja kako rade na rubu isplativosti, pa im osiguranje predstavlja samo dodatni teret s čime se ipak ne ne slaže proizvođač mlijeka Mirko Katalenić iz Gudovca.
-Osigurao sam 50 hektara usjeva, jer u slučaju elementarne nepogode od države koja ionako nema novca, nećemo dobiti ništa. Toga bi trebali postati svjesni i ostali poljoprivrednici koji uz niska godišnja izdvajanja za osiguranje mogu mirno spavati - poručuje Katalenić.

Blagi porast

Osiguravanjem od elementarnih nepogoda ratari ne dobivaju zaštitu samo od tuče nego i udara groma i požara na poljima. Prema dosadašnjim podacima ratari najčešće posežu za osiguranjem kada zatraže bankovne kredite kojima se uvjetuje osiguranje, dok je dragovoljno još tek sporadična pojava. Iako se posljednjih godina bilježi blagi porast, razina osiguranja je i nadalje u usporedbi sa zemljama europske unije u kojima je osigurano 90 posto još uvijek relativno niska. To začuđuje i zbog činjenice da se taj dio izdataka sufinancira što znači kako na području naše županije po hektaru pšenice trebaju godišnje platiti oko 40 kuna.

Pomoć ratarima i voćarima

Lokalna zajednica već petu godinu za redom sufinancira premije osiguranja obiteljskih gospodarstva s područja županije koji su upisani u upisnik. Tako Županija osigurava potporu od 25 posto ukupno uplaćene premije, dok se s istim udjelom pojavljuju gradovi i općine. Najviši sufinancirani iznos po gospodarstvu iznosi 500 kuna.

Autor: Č. Rosić