Regulativa za veću potrošnju energije iz biomase

U Hrvatskoj se godišnje proizvede od 260.000 do 300.000 tona peleta, od čega gotovo 90% ode u izvoz, a država bi to mogla promijeniti zakonodavnim izmjenama kojima bi utjecala na veću potrošnju energije iz obnovljivih izvora i drvne biomase, istaknuto je u utorak na 6. međunarodnoj energetskoj konferenciji o biomasi i obnovljivim izvorima energije.

Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran ističe kako je cilj svoju sirovinu trošiti u svojoj državi, a ne da gotovo sve završi u inozemstvu.

Ekološko gorivo i domaći energent

"Država može vrlo lako izmjenama uredbe o javnoj nabavi propisati da se svi stari sustavi na fosilna goriva prilikom redovite zamjene moraju zamijeniti sustavima na obnovljive izvore energije. Na taj ćemo način promovirati i domaći energent, pelet kao ekološko gorivo, a svoju ćemo sirovinu masovno trošiti u svojoj zemlji. Ovako smo i dalje ovisni o izvozu te drvne sirovine. Svaki dan, recimo, 40 šlepera hrvatske sječke ode prema Austriji jer se tamošnje elektrane pokreću na taj način", kazao je Kavran.

Potrošnja obnovljivih izvora energije

Spomenuta godišnja proizvodnja od 260.000 do 300.000 tona peleta za predsjednika Hrvatske udruge proizvođača peleta, briketa, drvne biomase i pripadajućih tehnologija Raoula Cvečića Bolea nije loš rezultat na globalnoj razini, jer se radi o 1% svjetske proizvodnje peleta.

"Mala smo država i to nije loš rezultat", kazao je Cvečić Bole koji podržava potencijalne zaključke klimatske konferencije u Parizu. Očekuje, naime, kako će ti zaključci biti obvezujući za sve države koje sudjeluju na toj konferenciji te da će to ići na ruku potrošnji obnovljivih izvora energije.

Država treba pomoći

"Potrošnja i promocija peleta u Hrvatskoj ide presporo. Pokušavamo lobirati četiri ili pet godina kako bi u hrvatske kuće uveo pelet kao ekonomično i ekološko gorivo. Budući da se radi o ekološkom gorivu, mislim da bi nam u našim nastojanjima trebala pomoći i država", kazao je Cvečić Bole. Dodaje kako je ipak evidentno da se i kod nas, doduše presporo u odnosu na njegova očekivanja, stvari kreću na bolje i da je svake godine sve veća potražnja za peletima.

Predstavnica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vesna Bukarica istaknula je kako Fond na razne načine potiče korištenje biomase i obnovljivih izvora energije. Fond je do sada potporama od 48 milijuna kuna obuhvatio 84 projekta iz segmenta korištenja biomase, ukupne vrijednosti 259 milijuna kuna.

Bioenergija važna u ovim dijelovima Europe

"Naši građani pokazuju sve veći interes da u svojim kućama koriste učinkovite sustave na biomasu. Tijekom 2015. hrvatskim smo građanima s devet milijuna kuna sufinancirali kupovinu 484 kotla na biomasu. Vjerujem da će brojke u budućnosti još više rasti", rekla je Bukarica. Predsjednik Svjetske udruge za bioenergiju Heinz Kopetz ističe kako će bioenergija biti važan izvor energije u budućnosti i u ovim dijelovima Europe.

Pelet je vrlo atraktivan energent koji je na svjetskoj razini tijekom prošle godine imao rast potrošnje od 22%. Najviše se koristi u Europi i SAD-u. U Austriji obnovljivi izvori energije već u ukupnoj potrošnji energije drže trećinu od ukupne potrošnje energije, od čega 17% otpada na biomasu, kazao je Kopetz.

Europa ovisna o uvoznoj energiji

Za razliku od našeg dijela Europe, u skandinavskim zemljama poput Finske i Švedske već sada trećina potrošene ukupne energije otpada na biomasu. Europa je, međutim, i dalje vrlo ovisna o uvoznoj energiji, s tim da 99% uvezene energije čine fosilna goriva, nafta i plin, istaknuto je na konferenciji. Mnoge europske zemlje pelete uvoze iz SAD-a, s tim da se primjerice peleti u Velikoj Britaniji uglavnom koriste za industrijske pogone, a manje za domaćinstva, dok se u Italiji peleti gotovo isključivo koriste u domaćinstvima, rečeno je uz ostalo na konferenciji.