Registar farmi domaćih životinja

Prvi registar farmi s domaćim životinjama sukladan zahtjevima EU-a, koji je u izradi, bit će osnovnica za praćenje sljedivosti hrane od farme do stola.

Franjo Poljak, ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra (HSC), kaže da je riječ o višegodišnjem projektu s ciljem lociranja svih mjesta na kojima se drže domaće životinje i registar istih u bazi podataka i pod jedinstvenim indetifikacijskim brojem.

Dodao je da je nakon godinu i pol dana popisano 97.887 farmi u Hrvatskoj, od čega njih 75.134 ima miješanu proizvodnju, a samo s jednom vrstom proizvodnje, odnosno držanja domaćih životinja bavi se 23.679 gospodarstava. Primjerice, od 75.345 uzgajivača svinja u Hrvatskoj koji imaju više od 1,33 milijuna svinja, 50 posto svinja nalazi se u Krapinsko-zagorskoj županiji gdje veliki uzgajivači na farmama drže do 100 i više svinja.

Domaćih uzgajivača goveda je, pak, gotovo 50.000, a broj goveda 451.898. No, broj proizvođača mlijeka za tržište je samo u posljednjih devet godina pao s 60.000 na 27.000. Istodobno je udvostručena kvaliteta mlijeka koja je sada u 72 posto slučajeva sukladna EU-ovom standardu.
U HSC-u, pak, kažu da domaćoj buši, autohtonoj pasmini krava, više ne prijeti izumiranje, kao ni istarskom boškarinu, a zavidan je i broj uzgajivača ovaca, njih 17.328, koji uzgajaju gotovo 750.000 ovaca.

Zasad je poznato da 265 uzgajivača divlje peradi ima čak 81.637 komada. Riječ je o fazanima, trčkama, golubovima, grlicama i drugoj peradi koje se u prvom redu koriste za lov.

S druge strane, nakon što je uzgoj nojeva u Hrvatskoj prije desetak godina doživio veliki uzlet, sada su registrirana 32 posjednika koja imaju samo 289 nojeva u uzgoju. Broj konja i dalje raste, jer sve manje vlasnika, njih 2412, drži gotovo 11.000 konja. No, na sreću, stvarni je broj konja danas puno veći, oko 15.000, iako je još prije petnaestak godina taj broj bio dvostruko manji.

Cilj registra farmi, čija je izrada koštala osam milijuna kuna, je praćenje svakog premještanja domaćih životinja koje mora biti opravdano i evidentirano sukladno Zakonu o veterinarstvu, ali i Zakonu o dobrobiti životinja. Na taj bi se način moglo stati na kraj uništavanju domaćeg stočnog fonda, posebno kod teladi, jer će kazna za kršenje zakona biti gubljenje prava na poticaje, najavljuje veterinarska inspekcija.

Naime, u roku od sedam dana tele mora biti registrirano na farmi, odnosno dobiti ušnu markicu. Nakon goveda, u sustav označavanja ušle su svinje, ovce i koze.

Registar farmi temelj je za praćenje zdravstvenog stanja domaćih životinja, uzgoj i selekciju, klasifikaciju trupova, ali i buduće potpore (IACS). Naime, u EU se poticaji dijele po farmi, a ne po proizvodnoj jedinici, odnosno grlu.

»Uspostavom registra farmi potrošači će imati mogućnost prepoznavanja podrijetla prehrambenih proizvoda, odnosno njihovu sljedivost od farme do stola«, zaključuje Poljak.

U 2008. Smanjen broj domaćih životinja

U Hrvatskoj je u 2008. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), zabilježeno smanjenje broja domaćih životinja u odnosu na 2007. godinu, dok je broj peradi ostao nepromijenjen. Tako je broj goveda smanjen tri posto, na 454.000 grla, a broj svinja za 18 posto, na 1,1 milijun grla. Pritom je broj odojaka smanjen 21 posto, na 285.000 grla, svinja za tov 11 posto, na 374.000 grla, a svinja za rasplod također za 11 posto, na 162.000 grla. Podaci DZS-a o broju stoke i peradi sa stanjem od 1. prosinca lani pokazuju da je broj ovaca pao u odnosu na godinu ranije za tri posto, broj koza za devet posto, dok je broj peradi ostao na istoj razini. Ovaca je lani u Hrvatskoj bilo 643.000 grla, koza 84.000 grla, a peradi 10 milijuna komada.

Autor: Marinko Petković