Ratarstvo je lakše od stočarstva? Evo što su učenici saznali od ratara koji obrađuje 150 ha

Kako povezati mlade s prirodom, zainteresirati ih, između ostalog, i za poljoprivredu pokazala je proteklog tjedna Osnovna škola Matija Gubec u Magadenovcu. U sklopu Erasmus projekta pozvali su na projektni dan udruge, poljoprivrednike, ali i lokalne obrtnike i službe da učenicima od 5. do 8. razreda održe razne radionice.

Izrađivali su se hoteli za oprašivače, učilo o permakulturi i poljoprivredi, o važnosti životinja u zaokruženom ekološkom sustavu te šumama.

Praktičan rad kojeg nema u knjigama

"Učenici su posadili lipe, sadili polikulture u gredice, sami su isprobavali kako od starog napraviti novo. Pokušavamo razviti ekološku svijest na ovaj način i da ih upoznamo s održivim načinom života, jer bez toga nam nema budućnosti“, ispričala nam je Ivana Virovac-Bešić, školska knjižničarka i Erasmus koordinatorica. Dodala je kako je ovakvim danima cilj djeci pokazati praktični rad kojeg nema u knjigama.

U poljoprivrednom kraju to možda zvuči malo neobično, ali kako su mladi sve manje zainteresirani za nastavak obiteljskog posla, možda je pozivanje vlasnika OPG-ova u škole gdje će predstaviti svoje zanimanje jedan od puteva da ih se motivira. Jedan od njih, ratar Dalibor Kalazić održao je učenicima predavanje o poljoprivredi.

"Stariji sin je druga godina kineziologije u Osijeku i on vjerojatno neće nastaviti rad u OPG-u iako tu alternativu uvijek ima. Mlađi sin je 7. razred i on pokazuje interes, ali ja nikoga ne nagovaram, jer ni mene moj otac nije nagovarao, a ipak sam odabrao ovaj put“, priča nam Kalazić, inače nesuđeni stočar, jer taj je smjer završio na FAZOS-u.

Drago mu je što se na kraju ipak odlučio baviti ratarstvom koje je, smatra, puno lakše od stočarstva. "Ja sam obradim 150 hektara površine jer je mehanizacija takva danas da stvarno možeš sve sam. No onda su tu drugi problemi kao cijena goriva primjerice. Da se bavim ekološkom poljoprivredom, to bi zahtijevalo više aktivnih sati rada, a ja nemam s kim to odraditi“, naglašava on kronični nedostatak radne snage koji je promijenio sliku sela.

Praznik rada u poljoprivredi: Sektor koji hrani milijarde bori se s manjkom radnika

U njegovim rodnim Kućancima bilo je nekad 200-njak muznih krava, a sad ih je desetak. Postoji moderna farma u kojoj je 1000 krava, ali taj stajnjak ne dolazi na polja. Zelena gnojidba pomaže i Kalazić je koristi, ali kako kaže, najveći problem tla je kiselost.

Treba se izboriti za svoja prava

"Danas su traktori kao svemirski brodovi, o takvima je moj otac mogao samo sanjati, sve možemo modernizirati i olakšati si posao, ali svejedno je sve manji interes među mladima“ priča ovaj ratar. Nedostaje i zajedništva, reći će, jer nekad su poljoprivrednici zajednički pokušavali riješiti problem, danas se svatko brine za svoje.

Volio bi, kaže, da nove generacije budu pametnije i da se izbore za svoja prava. "Kad ste vidjeli da poljoprivrednici prosvjeduju? Već godinama je cijena žita ista, a cijena kruha raste, da ne spominjem svega što je potrebno da proizvedemo pšenicu, ali nitko se ne buni" razočarano će. Nije od onih koji će se žaliti, jer od ratarstva se može lijepo živjeti ako znaš raditi. Sinovima će barem u nasljedstvo ostaviti sto hektara zemlje što je ipak neprocjenjivo. No kako će tih sto hektara izgledati jednog dana kad se on umirovi teško je predvidjeti.