Praznik rada u poljoprivredi: Sektor koji hrani milijarde bori se s manjkom radnika

Rad u poljoprivredi koji zapošljava otprilike četvrtinu ukupne svjetske radne snage, oko 1,3 milijarde ljudi, prema FAO podacima, najčešće je sezonalnog karaktera. Opisuju ga visoki fizički zahtjevi, oslanjanje na obiteljski rad ili nisko plaćenu, često migrantsku radnu snagu te visok, iako opadajući, udio u ukupnoj zaposlenosti zemalja u razvoju.

Ključni izazovi s kojima se nose radnici u poljoprivredi su loši radni uvjeti, visoka stopa ozljeda i kronični manjak radne snage u razvijenim regijama.

Gotovo 30 posto svjetske populacije radi u poljoprivredi

Poljoprivreda je jedan od najvećih poslodavaca budući da oko 28% svjetske zaposlene populacije radi u ovom sektoru, od čega većina na ruralnim, malim obiteljskim gospodarstvima, navodi Međunarodna organizacija rada.

Treba istaknuti da mali poljoprivrednici proizvode više od trećine svjetske hrane na samo 24 posto globalnih poljoprivrednih površina. Oni također osiguravaju do 80% opskrbe hranom u podsaharskoj Africi i Aziji odnosno gotovo dvije milijarde ljudi ovisi o proizvodnji ovih poljoprivrednika.

Tko koliko radi u poljoprivredi?

Mala gospodarstva se uvelike oslanjaju na članove kućanstva, često bez formalnih nadnica.

Nadničari, žene, djeca

Nadničari, odnosno plaćeni radnici su presudni za proizvodnju. Tako, primjerice, u SAD-u oni čine 40-42% troškova proizvodnje u voćarstvu i rasadničarstvu, pri čemu su mnogi sezonski radnici ili migranti.

Žene i djeca predstavljaju značajan, najčešće neplaćen izvor rada u ruralnim područjima, često uključeni u opasne poslove.

Potražnja za radom je vrlo nekonzistentna i dostiže vrhunac tijekom žetve i berbe kada poljoprivrednici zbog nedostatka radnika strahuju za svoj urod.

Manjak radnika u razvijenim zemljama uzrokovan je starenjem stanovništva, teškim fizičkim radom i rastućim troškovima života, a u onim manje razvijenim - iseljavanjem.

Rad u poljoprivredi u budućnosti

Tehnologija može djelomično zamijeniti ruke, ali ona s druge strane stvara potrebu za visokokvalificiranim kadrovima.

Kada govorimo o budućnosti poljoprivrede i zanimanjima koja će ju pratiti treba naglasiti da uskoro na našim poljima nećemo tražiti samo traktoriste, već analitičare precizne poljoprivrede, operatere bespilotnih letjelica i stručnjake za poljoprivrednu robotiku. Tako će tradicionalno znanje o sjetvi, berbi, uzgoju stoke i drugim granama agrara morati biti potkrijepljeno i s informatičkom pismenošću jer, trebat će znati pročitati sve te digitalne mape vlažnosti tla i satelitske snimke u realnom vremenu.

No, o tom, po tom. Sretan vam Praznik rada!