Uzeo sam 100.000 hektara i napravio računicu koliko ti hektari zapošljavaju ljudi ako na njima uzgajamo pšenicu, vinovu lozu ili jabuke.
Božić i Nova godina period je kada se u poljoprivredi najmanje radi. Osim stočara, većina ostalih poljoprivrednika je na zasluženom odmoru. Prilika je to za napisati priču o radu u agraru. Naravno kroz brojke, jer one najbolje pričaju.
Jedan od ciljeva poljoprivredne politike je uvijek i ruralni razvoj, a njega se najbolje može mjeriti kroz nekoliko brojki. Evo jedne. Koliko koja proizvodnja troši rada po jedinici površine? Jedinica površine je naravno hektar.
Zbog različitost stupnja moderniziranosti gospodarstava, u donjim kalkulacijama sam pretpostavio prosječnu učinkovitost. Što to znači? Primjera radi, to znači da se ratarske operacije u tim kalkulacijama izvode s traktorima od 120 KS i 300 KS. S obzirom na brojna dvorišta koja sam obišao, rekao bih da je ovo neka prosječna traktorska oprema u hrvatskom ratarstvu. Usporedbe radi, da rade s traktorima od 240 i 600 KS, bio bi potreban duplo manji broj sati rada.
Evo što kažu brojke, koliko koja vrsta poljoprivredne proizvodnje stvara potrebe za radom odnosno koliko zaposlenosti stvara proizvodnja pšenice, vina, maslinova ulja ili proizvodnja mlijeka.
Na govedarstvu ću stati što se tiče stočarstva - kod svinja i peradi su potrebe za radom niže nego u govedarstvu.
Sumarno, vrste proizvodnje po njihovoj potrebi za radom bi grupirao u glavne tri skupine s obzirom na količine sati rada po hektaru:
Iz ove tri brojke je jasan smjer ako želimo bolje naseljene ruralne prostore. Pšenica stvara puno manju potrebu za radom, čak desetke puta manju u odnosu na proizvodnju jabuka, vinogradarstvo ili ne-mehanizirano povrtlarstvo.
Slaba “radnost” pšenice je još jedan razlog da promijenimo hrvatske plodorede. Posljedično, bit će više djece u hrvatskim selima.
Belje: 1.200 radnika - 20.000 hektara: to je 120 sati rada po hektaru (ratarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, industrija)
Žito grupa: 1.200 radnika - 21.000 hektara: to je oko 114 sati rada po hektaru (ratarstvo, stočarstvo, industrija)
Vrana: 140 zaposlenih - 800 hektara: oko 350 sati rada po hektaru (ratarstvo, povrtlarstvo, stočarstvo)
Zrno zdravlja: 5 radnika - 115 hektara: oko 80 sati rada po hektaru (voćarstvo)
PPK Valpovo: 120 radnika - 5400 hektara: to je oko 44 sata rada po hektaru (ratarstvo, stočarstvo, industrija)
Iz ovih brojki je bitno zaključiti da tvrtke koje se bave povrtlarstvom ili voćarstvom, kao i tvrtke s integriranom industrijom i stočarstvom stvaraju značajno više rada po hektaru, u odnosu na čiste ratarske proizvođače.
Ovo je još jedan od razloga zašto hrvatska poljoprivreda treba i velike tvrtke - u našem slučaju oni stvaraju višu zaposlenost po hektaru nego što je prosjek tipičnog OPG-a ratarskog profila. Velike tvrtke našle su način kako postati konkurentne u stočarstvu i industriji, te generiraju višu zaposlenost u ruralnim zajednicama.
Poljoprivredne priče Ivana Malića možete pročitati i na njegovu blogu.
Usporediti ću to s nekim OPG ratarima koje poznajem - 220 ha, 2,5 zaposlena: 22 sata rada/ha. 700 ha, 4 zaposlena: 11 sati rada/ha.
Zamislite visokoučinkovito poljoprivredno imanje od 10.000 hektara, u jednom komadu, s odličnom infrastrukturom, velikim tablama, najboljim traktoristima, mehaničarima i tehnolozima, traktorima od 800 KS i kombajnima s 15-metarskim hederima. Plodored pšenica-kukuruz-soja-suncokret.
Koliko rada treba takva visokoučinkovita proizvodnja? Nabacao sam brze brojke i one kažu da bi sustav koji bi funkcionirao savršeno to mogao raditi s oko 5 sati rada/hektaru.
To je 500 zaposlenih na 100.000 hektara. Odnosno 5.000 zaposlenih na cijelu hrvatsku poljoprivredu (baza milijun hektara).
Tagovi
Autor
Tri posto novca za 40% poljoprivrednika. Kako bi bilo kad bi organizirali sustav drukčije?
Talijanske luke pune ukrajinskog kukuruza, što se događa na burzama?
Evo kako bi u Irskoj izgledao program potpore stočarstvu
Što zapravo znači naš manjak prehrambene samodostatnosti: Koliko dana smo od gladi?
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Istrijani uče orezivanje , a Dalmatinci ; maslina je neubrana nema nikog da ju bere !
Ivan Kulak
prije 1 mjesec
Za tako visokoobrzovanu osobu koja tvrdi da ima toliko iskustva u praksi g. Maliću pišete dosta gluposti. Iako u ratarstvu trenutno ne cvjetaju ruže jedan ratar sa 100 do 200 hektara puno bolje zarađuje nego proizvođać mlijeka sa 100 muznih krava ili povrtlar sa 10 hektara povrča. Zašto bi se onda jedan ratar manio ratarstva i uzeo milijunski kredit za izgradnju muzne farme gdje će biti angažiran 24sata/365dana u godini za puno manje novaca i doživotnim dugom. Isto tako danas ulaziti u proizvodnju povrča mogu samo ljudi koji imaju fetiš da nakon cjelogodišnje brige o svojim usjevima povrča u jesen to povrče zaoravaju jer tržišta nema. Osim toga prelazak sa ratarstva na mljekarstvo ili povrtlarstvo je isto kao da proizvođać obuće odluči preći u proizvodnju namještaja. U zadnjih 30 godina u mojoj općini su ugašene sve mliječne farme a i povrtlara je ostao zanemariv broj,jedino su svi ozbiljni ratari opstali.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
mali i ostali , više članka Ustava omogućava HRVATSKU AGRARNU REFORMU , a to znači USPOSTAVA i OČUVANJE OPG na bazi PRIVATNE i DRŽAVNE ZEMLJE , OKRUPNJAVANJE , IZGRADNJA MALIH I VELIKIH akumulacija , OGRAĐIVANJE zemljišta jer će štete od DIVLJAČI biti sve veće ! REALNO je OKRUPNJAVANJE na više načina , pod tim mislim na parcele 1 do 5 ha u brdsko - planinskoj Hrvatskoj i otocima , ali ovo sa SADAŠNJOM ekipom iz Ne hrvatske vlade i Ne hrvatskog sabora i NJIHOVE KOMORE , nije realno , PA SU MOJE PROGNOZE REALNE !
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Daleko smo od prosjeka da svi rade na tisuće hektara i sa traktorima od 300-600ks.Mislim da je daleko više manjih u poljoprivredi i u ratarstvu,a i u stočarstvu.Oni nemaju robote u stajama i kompjutore na rasipačima,pa se zato ne može ista formula primjeniti u izračunu utrošenih sati.Koliko vi imate dojam da vas se podjebava,drugi imaju osjećaj da ih se omalovažava kao nesposobne i tupave za izračunati 2+2.Već sam jednom ovdje postavio pitanje i niste odgovorili,koje to povrtlarstvo može zamijeniti ratarstvo u Slavoniji,ako govorimo o stotinama tisuća hektara?Recimo npr krumpir na 100 000 ha,paprika 50 000ha i sl,te koje županije imaju odgovarajuću kvalitetu tla za uzgoj istoga.Gdje plasirati toliko povrće?Koliko košta investicija u novu mehanizaciju za povrtlarstvo ,hladnjače ,sustav natapanja isl i koliko ljudi može to izfinancirati,ako im je i sada nos jedva iznad vode?Podrazumijeva se da voćarstvo u nizini nema nikakve šanse.Ne sumnjam ja u vaše znanje i sposobnosti,ali nije isto voditi neku tuđu veliku firmu i voditi vlastito gospodarstvo.Uz dužno poštovanje ,vi u najgorem slučaju dobijete otkaz i promijenite firmu,a moje cijelo imanje ide na bubanj i može cijela obitelj u dijasporu.Lako je tuđim ku.... po koprivama mlatiti.Na kraju o paušalnim izjavam koje spominjete i podcjenjujete,a ja i dalje stojim iza toga; možete napraviti sve kako treba,ali ako Bog ne blagoslovi,nema od toga ništa.Čovjek snuje,Bog odlučuje.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Ni u jednoj godini nema bolje hrvatskoj poljoprivredi bez HRVATSKE AGRARNE REFORME ! Sa USITNJENIM zemljištem , NE SREĐENIM STANJEM vlasništva , PREVELIKIM brojem vlasnika , navodnjavanjem putem oblaka , NEMA POMAKA ! Radni i životni vijek nama STARIM primiče se kraju , MLAĐA populacija NEĆE se gnjaviti sa NE DOHODOVNIM poslom , POVEĆAVATI će se broj PRAZNIH kuća po selima , MNOGA će u idućih 10 godina IZUMRIJETI ili spasti na nekoliko stanovnika . BAGRA u Ministarstvu poljoprivrede NEĆE napisati Prijedlog Zakona za državnu zemlju u korist OPG i Poduzeća , Ministarstvo pravosuđa NEĆE ništa napisati , Zastupnici su PRESKUPO plaćena glasačka mašinerija i ta MAFIJA neće NAPISATI ni JEDAN prijedlog zakona . Na godinu su izbori za VLADINU HPK , koja bez IZMJENE STATUTA i NOVIH ljudi NEĆE NIŠTA TRAŽITI od Ne hrvatske vlade i Ne hrvatskog sabora ! OVO JE MOJ PRORAČUN i PREDVIĐANJA ! Dobro došli proizvodi iz MERCOSUR , Ukrajine , Zapadne Europe , jer PRENAPUHANI hrvati NIKADA NEĆE ISKORISTITI poljoprivredno zemljište i vodu , da HRANIMO SEBE I IZVOZIMO !
Enio Šantić
prije 1 mjesec
Paprika primjerice ako je solidan prinos od 40 t/ha potrebno je za berbu samo cca 650 radnih sati. Od golog zemljišta do berbe postoji puno radnih sati obrade, pripreme, sadnja hrpa zaštita, navodnjavanje u ljetu ako ne svaki onda svaki drugi dan. I uklanjanje folija nakon berbe. Sve su to poslovi gdje se u manjoj ili večoj mjeri potroši pozamašan broj radnih sati. 800 sati po hektaru minimalno. E sad ona izjava o smjeru poljoprivrede i zapošljavanju u ruralnim područjima. U smislu rentabilnosti, jedina isplativa plaća i to jedva je zakonski minimalac. Jer tržište je blago rečeno usramo i pretrpano uvozom iz trečih zemalja. A sa minimalcem znamo koga možemo zaposliti, s tim da su ljudi skroz ludi od želje rmbati po polju. Lp i sretna Nova godina
Ivan Malić
prije 1 mjesec
@Robert - hvala @Vedran - običnno se priča o broju traktorista, onda je Žito blizu tih 5 s obzirom na učinke strojeva i efikasnosti sustava. Kad dodaš tehnologe, nabavljače, skladištare, prazni hod (godišnji, bolovanja), odrzavanje u pravilu to ide x 2 - odnosno 10 sati po hektaru. Ovih 5 dobro zvuči, ali ovisno što se podrazumijeva. @ostali - jasno je da postoji štala u HR gdje se štraja vilama i gdje ide 1 radnik na 100 bikova. isto tako sam vidio farmu gdje hrani robot, izđubrava skreper i štraja automatika - tu radi 1 radnik na 1000 bikova. Bit je ove priče da se manemo ratarstva i uhvatimo govedarstva, voćarstva i povrtlarstva ako hoćemo da imamo veći broj ljudi u ruralnim krajevima. Jesam li baš svaki sat pogodio nije bitno. A većinu jesam, i većina brojki je iz moje bilježnice i direktna iskustva. osobno bi smatrao da pomak u komunikaciji možemo napraviti ako 1. pročitate sve što napišem a ne samo naslove - posebno napomene kako sam što računao. 2. shvatite da su moji motivi pisanja da nas/vas/njih probudim, stavim stvari u neku drugu perspektivu - u svakom slučaju pozitivni. Jučer sam posjećivao svoje prijatelje koji žive i rade poljopriverdu- Bocanjevci, Gornje Kusonje, Našice- i stalo mi je da njima bude dobro a ne da vas podjebavam sa nekim brojkama sa marsa. osim toga i ja živim i radim poljoprivredu, kolege smo. A kao kolegu radovalo bi me da i vi nekad stavite kitu na stol, pa da kažete neku brojku baziranu na izračunu, vašem iskustvu ili nečem što ste umjerili umjesto davanja paušalnih izjava da je nekad vako, nekad nako, nekad se pokvari kombajn, a roda ima ako da Bog - ali sigurno nije ona brojka koju sam ja stavio jer eto ja to pišem iz kafića u Zagrebu pa zato nemam pojma. Pa vodio sam 5000 hektara ratarstva, krava-tele, tov junadi, voćnjake, ribnjake, svinje, krumpir, bavim se maslinama - zar stvarno mislite da lupam te brojke? Mir i dobro, sve vam najbolje želim u novoj poljoprivrednoj godini, kao i hrvatskoj poljoprivredi
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Papir trpi svašta,a kalkulacije i praksa su nešto drugo.Od sjetve do žetve je dug period i tko nije stalno u polju neće sigurno kvalitetno žeti i opet uz Božju pomoć.Usjeve moraš stalno imati pod kontrolom npr; vidjeti da li ima dobar sklop jer zna biti pokorica ili fazani ,vrane naprave štetu da moraš presijavati ,pa utvrđivati ponik korova.Recimo soju moraš više puta prskati i svaki puta obilaziti da utvrdiš pravo vrijeme prskanja i opet je li uspjelo prskanje jer je naletio neki lokalni pljusak a ti ne znaš koje su njive uopće pokisle,pa se pojavi crveni pauk,kojeg tretiraš na uvratinama i opet moraš preodati više puta njivu da se slučajno ne proširi.Pšenicu moraš obilaziti zbog miševa i tretirati po potrebi,pa prokopati odvodne kanale i obilaziti ih da se ne zagrnu,pa moraš obilaziti zbog bolesti,pa zbog cvatnje,leme itd. Onda dođe nevrijeme,pa sve moraš više puta obići i utvrditi moguću štetu. Kukuruz moraš stalno obilaziti zbog divljih svinja,te postavljati repelente i iste obnavljati.Na kraju moraš obilaziti da utvrdiš idealno vrijeme za žetvu zbog stupnja vlage.Koliko je to sati samo u praćenju stanja u usjevima,bez ikakvih vanrednih intervencija?Imam kolegu agronoma koji ,po potrebi,ide samnom u pregled njiva.Prvo sam obiđem,pa onda idemo zajedno i na kraju dođemo opet za dva dana,jer nekada nemožeš biti sto posto siguran je li biljka pod nekim stresom, da li je to neka sortna osobina ili je to početak neke bolesti.Čovjek se samo nasmije na ove priče o nekom prosjeku sati po hektaru za neku kulturu i kaže da ti što računaju prosjeke njive nisu vidjeli.Nema šablona u poljoprivredi,jer niti jedna godina nije ista.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Marta , u ruralnom prostoru , na kopnu i otocima , zasnovan je prevelik broj obitelji sa prihodom od obrade zemlje i napravljena je SIROTINJA ! SIROTINJA iz sela Slavonije bježi od 1945 ! PROMAŠAJ je Brozove bagre 1945 zemljišni maksimum i NIZ zakona koji su OMOGUĆILI i POVRŠINSKO smanjivanje mogućih 10 ha ! Brozov đeneral Tuđman i ekipa oko njega 91 UKINULI su zemljišni maksimum ! Napravili su ŠTETU za zemljom koju su upisali kao RH . Besposličar Račan I EKIPA , nameću NE OBVEUJUĆE raspolaganje sa državnom zemljom 2001 , 2003 NAMEĆU PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju . 2025 imamo NE OBVEZUJUĆE raspolaganje sa DRŽAVNOM zemljom , 200 000 ha PRIVATNE bez ugovora , CIRKUS zvan NE SREĐENO STANJE ! VEĆINA OPG je u ekonomskom smislu NE DOHODOVNA , PROIZVODNJA SKUPA NA USITNJENOM ZEMLJIŠTU ! PUT IZLASKA iz OPISANOG je AGRARNA REFORMA , a za to NISU hrvatski političari i vlasnici zemlje ! PA u JEDNADŽBU ako ubacite 100 000 ha OKRUPNJENOG ZEMLJIŠTA , možete dobiti različite rezultate ! Da bih ja u BRDSKOJ Slavoniji OBIŠAO sve parcele koje je obrađivala JAPARIĆ i ZADRUGA , morao bih napraviti minimalno 20 km ! INTERNO smo dio nas OKRUPNILI dio zemljišta , a to nije politika RH jer RH NIJE DRŽAVA , već KOMUNISTIČKO - UDBAŠKO SRANJE IZ KOJEG PAMETNIJE I MLAĐI BJEŽE ! Zapadne države IMAJU VIŠKA HRANE i nije im problem hraniti oko 3, 6 milijuna GRAĐANA ovog SRANJA !
Marta Radić
prije 1 mjesec
Ako je cilj ovog članka bio približiti koliko sati rada otprilike ima koja poljoprivredna djelatnost , možda su brojke i blizu. No , tržišno privređivanje , traži efikasnost svakog sata rada , pa što manje sati , više odrađenog posla..tako da svaka djelatnost u tom segmentu ima svoju kalkulaciju , što je optimalno za neko vrijeme odraditi koji posao. Ako smo htjeli približiti onaj socio ekonomski efekat na ruralni prostor tj da što veći broj ljudi ostane u ruralnom prostoru baveći se poljoprivredom , te koje djelatnosti nose taj razvoj. Jasno je da radno intenzivne djelatnosti , nose više rada. No , u tržišnoj ekonomiji , više raditi , ne znači i više zaraditi. Ako gledamo koliko država uloži novca kroz razne poticaje , intervencije , pomoći , fondove..tada država ulaže najviše u stočarstvo , tov goveda , mljekarski sektor i dr....nadalje tu je proizvodnja duhana , te šećerna repa...u tim sektorima sat rada je višestruko subvencioniran , uspoređujući sa povrtlarstvom , voćarstvom , a i 10 puta više od čistog ratara..psenica , kukuruz i dr Ako je cilj , da nam što više ljudi ostane u ruralnom prostoru , tada nemogu biti subjekti sa 5 , 10 ili 20 i više tisuća hektara zemlje , jer ti subjekti , pustoše ruralni prostor , koliko to bilo čudno ili ne. To podijelite na 10 ili 20 tisuća opg i ruralni prostor će saživjeti....naravno tada moramo i poljoprivrednu politiku mjenjati... Pitanje..da li može obitelj živjeti sa 10 do 20 krava , 50 do 100 bikova , 3 do 10 hektara povrća , voća , vinograda i dr... Cilj nam treba biti da obitelji rade i budu nosioci posla u ruralnom prostoru , a ne zaposlenici . Naše šanse u proizvodnji hrane su auktotoni proizvodi , manje količine , kvaliteta hrane , posebne i složene proizvodnje , zdrava hrana i dr..u tom segmentu manji , usitnjeni opg imaju šansu... U ovoj današnjoj tržišnoj ekonomiji HR poljoprivreda nema šanse... EU ima viška mlijeka , mesa , vina i dr...u takvoj utakmici nas nema...Moramo imati nešto , originalnije , drugačije i prepoznatljivo , da bih opstali... Tko će biti inovativniji , drugačiji , hrabriji..taj će opstati. Nažalost država , takve ne prati u njihovim nastojanjima da budu drugačiji , već i dalje lupa ogromne novce u propale proizvodnje , rezultat uvoz hrane nikad veći.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Slobodane , može se u nizinskoj Slavoniji i Baranji ići na INDUSTRIJSKU poljoprivredu , bagere i porušiti sela , ISELITI preostale stanovnike , OKRUPNITI zemlju , UVESTI Nepalce da jeftino rade ! A, u BRDSKOJ Slavoniji SELA IMAJU 300 DO 1000 ha zemlje , tu isto TREBA iseliti ono malo LJUDI , OGRADITI zemlju i UZGAJATI DIVLJAČ ! To znači da je u Slavoniji i Baranji dovoljno vrlo malo ljudi za rad u poljoprivredi ! KAKO SE RAZVILA Američka , Australijska , SLAVONSKO - Baranjska poljoprivreda , SVE je poznato ! Gospodin Ivan NEĆE PROPAGIRATI razvoj OPG 30 do 100 ha već u kalkulaciju ubacuje 100 000 ha ! Slavonci i Baranjci NAPUSTITE Slavoniju i Baranju i FORMIRAJTE GRUPE OD 100 000 HA !
slobodan rajić
prije 1 mjesec
Blizu smo toga da Slavoniju podijele Podravka i Žito, zaposle jako mali broj radnika, a seljaci na bauštel. Excel tablice su same po sebi odličan alat za kalkulacije, ali ne može se seljačka poljoprivreda i ruralni prostor gledati samo kroz brojeve. Farma Lužak je upravu, mnogi elementi su krivo postavljeni , kako kod seljaka tako i kod Grupa, nešto liči i na bajku. Mislim da mi ipak nismo zemlja za industrijsku poljoprivredu , što neki žele progurati kroz poljoprivrednu politiku, silom.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Kalkulacije na usitnjenim i površinski malim OPG su drugačije ; zakvači jedan stroj , pa drugi , pa treći , pa prelazak sa parcele na parcelu ! Kojih 100 000 ha ? Pa toliko okrupnjenih površina nemaju ni SRPSKO - hrvatski kombinati , sada neke grupe ! Jasinje RASTURENO , dio zemlje Jasinja rade neki OPG , a parcela od 55 ha u općini Bukovlje je ŠIKARA ? Koliko bi ministru Jakovini , bivšem načelniku te općine , trebalo vremena i NOVCA da ISKRČI tih 55 ha ?
Robert Zobel
prije 1 mjesec
Kakav odličan clanak i vrlo zanimljiva obrada. Ovim cu se podacima zasigurno koristiti u buducnosti.
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Teško je unuficirati poljoprivrednu proizvodnju na ovaj način. Činjenica je da je svako poljoprivredno gospodarstvo priča za sebe. Ovaj podatak bi mogao eventualno ponoći u razumjevanju efikasnosti Hrvatske poljoprivrede. Pri tome su neki elementi krivo postavljeni. U slučaju da na poljoprivrednom gospodarstvu rade umjesto obitelji stalno zaposleni radnici nemoguće je napraviti radno vrijeme u kojem bi 2 radnika brinula o 500 bikova u zakonom predviđenih 182 radna sata mjesečno, gdje su tu blagdani,godišnji odmor . Dakle kalkulacija je u startu krivo postavljena. Svaka pohvala za trud i podrška za denistifikaciju uloženog rada u poljoprivredi ali to je realno daleko od stvarnog života
Vedran Stapić
prije 1 mjesec
Zanimljiv pogled. Prije izlaska na burzu, prije nekoliko mjeseci, čelnik Žita, Marko Pipunić iznio je podatak da im za hektar pšenice treba 5 radnih sati na godinu, dok za mlječnu kravu broje 120 u istom razdoblju (ako sam dobro zapamtio)