Ratari smanjili površine pod šećernom repom: Nazire se rješenje

U jeku sve izraženijih tržišnih nestabilnosti i snažnog pritiska na domaće proizvođače, države članice Europske unije donijele su značajnu odluku koja bi mogla utjecati na odnose na europskom tržištu šećera. Podržavajući prijedlog Europske komisije, postignut je dogovor o obustavi korištenja mehanizma unutarnje proizvodnje za rafiniranje sirovog šećera od trske na razdoblje od godinu dana, prenosi Food Bussiness.

Ova mjera dolazi kao odgovor na podatke s tržišta koji ukazuju na to da su visoki prinosi, pad cijena i povećan uvoz ozbiljno opteretili europske uzgajivače šećerne repe.

Službeni početak ove promjene označio je povjerenik za poljoprivredu i hranu EK Christophe Hansen, koji je 26. siječnja objavio privremenu obustavu režima unutarnje proizvodnje šećera. Riječ je o specifičnom carinskom alatu EU, poznatom i kao IPP (Individualni proizvodni program), koji je do sada omogućavao tvrtkama uvoz sirovog šećera od trske bez plaćanja carina.

Alarmantni podaci

Glavni preduvjet za korištenje ovog alata bio je da se uvezeni šećer rafinira unutar EU-a, a zatim ponovno izvozi izvan granica bloka. Međutim, ono što je zamišljeno kao potpora industriji, u praksi je dovelo do povećanog pritiska na tržište zbog viška rafiniranog šećera.

Statistike koje iznosi Njemačko udruženje šećerne industrije (WVZ) jasno pokazuju razmjere tog pritiska. Prema njihovim podacima, u prvih pet mjeseci tržišne godine 2025./2026. u EU je kroz sustav aktivne prerade uvezeno 371.000 tona sirovog šećera od trske. Za usporedbu, tijekom cijele tržišne godine 2020./2021. ta je brojka iznosila 301.000 tona. Bez ove intervencije i suspenzije, procjene WVZ-a upućivale su na to da bi uvoz u tekućoj godini mogao dosegnuti čak 890.000 tona.

Zbog toga je njemačka šećerna industrija pozitivno reagirala na odluku iz Bruxellesa.

"Obustava aktivne prerade na godinu dana važan je signal EK i znači kratkoročno olakšanje. Ovakve velike količine uvoza nisu nužne za sigurnost opskrbe naših potrošača, već izravno opterećuju domaću proizvodnju“, istaknuo je Dr. Stefan Streng, predsjednik Njemačkog udruženja šećerne industrije, dodajući kako ova odluka predstavlja važan korak u stabilizaciji tržišta.

Šećerna repa u Hrvatskoj pred prekretnicom: Koji su proizvodni, klimatski i tržišni izazovi?

Važno je naglasiti da ova mjera nije potpuna zabrana uvoza šećera, već ciljano ograničenje. Suspenzija se odnosi isključivo na uvoz sirovog šećera od trske namijenjen rafiniranju u bijeli šećer unutar EU-a, a u početku će trajati godinu dana. Nakon šest mjeseci, EK namjerava preispitati učinak mjere.

Reforma ili privremeno rješenje?

Komisija je najavila da će pažljivo pratiti učinke suspenzije te ih procijeniti unutar prvih šest mjeseci od njezina stupanja na snagu. Za domaće proizvođače šećerne repe ovo predstavlja određeno olakšanje, iako su mnogi već ranije reagirali na tržišne uvjete.

Zbog nepovoljnih kretanja na tržištu, uzgajivači su već smanjili površine pod šećernom repom, a očekuje se da bi se taj trend mogao nastaviti i u 2026. godini, kako bi se ponuda bolje uskladila s potražnjom.