Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Odbor za poljoprivredu
  • 27.02.2022. 11:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Rat u Ukrajini donosi dodatne probleme hrvatskoj poljoprivredi - što nam je činiti?

Na tematskoj sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu, upozoreno je i na utjecaj koji bi rusko vlasništvo nad Fortenova grupom moglo imati na oko 50.000 zaposlenih i veliku količinu državnog poljoprivrednog zemljišta kojeg koriste u Hrvatskoj.

Foto: Depositphotos/yeti88
  • 4.990
  • 409
  • 1

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je tematsku sjednicu, inače 51. po redu, posvećenu stanju u sektoru stočarstva i ratarstva u Hrvatskoj, raspravljajući o mogućnosti financijskih  i drugih vrsta potpora koje mogu pomoći da se ovi sektori oporave.

"Iako je hrvatska vlada već nekoliko puta intervenirala kako bi ublažila utjecaj pandemije Covid 19 na poljoprivredni sektor, a potom i energetski šok koji je utjecao na rast cijena inputa, stanje u sektorima je teško", rekla je uvodno predsjednica Odbora Marijana Petir.

Dodala je da znaju da uz ove probleme koji znatno ugrožavaju ciljeve koje smo si zadali Strategijom poljoprivrede, postoje i oni strukturni s kojima se još uvijek borimo poput nepoštene trgovačke prakse, nelojalne konkurencije, slabog udruživanja proizvođača, ali i činjenice da hrvatski potrošači ne prepoznaju u dovoljnoj mjeri značaj lokalno proizvedene hrane, te veći dio odluku o kupnji uglavnom veže uz cijenu samog proizvoda, što otvara i novo pitanje zašto su domaći poljoprivredni proizvodi bitno skuplji od onih uvezenih.

Oslabljeni stočni fond nije dobar put ublažavanja klimatskih promjena

Upozorila je da postoji i opravdani strah kako bi zelena ambicija mogla negativno utjecati na poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost opskrbe hranom, unatoč tome što Hrvatska ima startnu poziciju bolju od ostalih država članica EU.

Prema izvješću Europskog revizorskog suda, dodala je, naše smanjenje emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi, dogodilo se je zbog smanjenja broja mlječnih krava. "To nije dobar put ublažavanja klimatskih promjena jer time sami sebi režemo granu na kojoj sjedimo i dodatno oslabljujemo ionako već oslabljeni stočni fond, a ujedno ugrožavamo i glavni cilj Strategije poljoprivrede da našu poljoprivredu učinimo produktivnijim, konkuretnijom i otpornijom te da postignemo samodostatnost u proizvodnji hrane'', istaknula je Petir te pozvala da se razmotre svi mogući oblici potpora, mjera i aktivnosti kao i zajedničkog, međuresornog djelovanja koje može pripomoći proizvođačima.

Prema njezinim riječima, tu nam već dugo vremena stoji otvoreno pitanje korištenja i proizvodnje obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima na koje još uvijek nismo dobili adekvatan odgovor.

Broj mliječnih krava u RH je značajno smanjen (Foto: M. Petković)

Izražavajući solidarnost s ukrajinskim narodom, Petir je istaknula da će kriza u zemlji koja je žitnica Europe i peti najveći svjetski izvoznik pšenice, kao i najveći svjetski izvoznik sjemenskih ulja, uzrokovati rast cijena hrane te da Hrvatska mora ojačati vlastitu proizvodnju i osigurati samodostatnost u proizvodnji hrane.

Ukrajina je četvrti vanjsko trgovinski partner EU-a, od kuda dolazi 85 posto sirovine za suncokretovo ulje i 26 posto meda, čulo se na sjednici.

Minus u sektoru govedarstva i mljekarstva 25,2 posto

"Ratarstvo je generator svih ostalih vrsta poljoprivredne proizvodnje, rast cijena inputa ozbiljno ugrožava nastavak proizvodnje, a najavljeni Program potpore proizvođačima, kao i smanjenje stope PDV-a neće u bitnome smanjiti troškove proizvodnje, a moglo bi doći i do porasta cijena hrane", rekao je Antun Vrakić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Dr. sc. David Kranjec s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku rekao je, predstavljajući Studiju o položaju stočara u Republici Hrvatskoj s obzirom na poremećaje na tržištu, kako proizvođači ne mogu ostvariti pozitivan financijski rezultat uz prisutni trend rasta cijena poljoprivrednih inputa.

Scenarij izračuna, kaže, pokazuje da minus u sektoru govedarstva i mljekarstva iznosi  25,2 posto, a da je 10 posto manja proizvodnja goveđeg mesa, što je dovelo do rasta njegova uvoza 20 posto, a 15 posto mlijeka.

Kako se čulo, dodatni problem mogla bi biti i kriza i eskalacija sukoba u Ukrajini zbog mogućeg utjecaja na rast cijena energenata i tržišnih poremećaja vezanih uz globalni rast cijena pšenice i kukuruza, kao i utjecaj koji bi rusko vlasništvo nad Fortenova grupom, bivšim Agrokorom, moglo imati na oko 50.000 zaposlenih i velikom količinom državnog poljoprivrednog zemljišta koje koriste u Hrvatskoj.

Na teško stanje u mljekarskom sektoru, potrebu intenziviranja potpora, ulaganja u investicije vezane uz održive izvore energije iz poljoprivrede i osiguranje kvota za iste, kao i važnost pojačanog nadzora prodajom poljoprivrednih proizvoda i kontroliranja oznaka na hrani kako bi se smanjilo obmanjivanje kupaca, upozorio je predsjednik Odbora za stočarstvo HPK, Igor Rešetar.

Tušek: Za stočarski sektor dodatnih 200 milijuna kuna 

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek rekao je da se ozbiljni poremećaji na tržištu mesa i životinja polako smiruju, no u svinjskom sektoru su cijene povijesno niske.

"U zadnje dvije godine intervenirali smo s natječajem vrijednim više od 170 milijuna kn kako bi se smanjio negativan utjecaj za najugroženije poljoprivredne sektore", naveo je. U e- savjetovanju su novi natječaji u vrijednosti od 36 milijuna kuna. Promijenjena je i kalkulacija o dobrobiti životinja temeljem koje će se s dodatnih 200 milijuna kuna pomoći sektoru stočarstva, koji je najviše pogođen ovom krizom.

Kroz sektorske natječaje i investicijske mjere ukupno je, kroz 12 ciljanih natječaja, ugovoreno 520 projekta ukupne vrijednosti 1 mlrd kn, naglasio je Tušek i dodao da je za zbrinjavanje stajskog gnoja osigurano kroz 7 natječaja i preko 500 projekata oko 700 milijuna kn. Čitav niz investicijskih mjera najavljen je za ovu godinu, a u Ministarstvu su održani sastanci koji bi u budućnosti trebali omogućiti održivost sektora mliječnog gospodarstva do kraja desetljeća.

Istim se planira kontinuitet financiranja dugoročnih ulaganja u mliječno govedarstvo (nešto više od 490 milijuna kn godišnje) za jačanje konkurentnosti ulaganja u mliječne farme i označavanje proizvoda.

Drastičan rast cijena gnojiva ugrožava proizvodnju

Tugomir Majdak, državni tajnik rekao je kako su ukupne površine u jesenskoj sjetvi 2021. u odnosu na 2020. godinu povećane za 2,8%, povećana je površina pod pšenicom za 10,30%. Na cijene žitarica utječu i globalne prilike i iste su u rastu. Otkupne cijene pšenice rasle su tijekom cijele 2021. godine, kao i veleprodajne cijene.

Rast cijena repromaterijala ugrožava proizvodnju (Foto: M. Petković)

Prisutan je trend porasta cijena gnojiva i energenata na europskom i svjetskom tržištu, a posebno kod dušičnih gnojiva. Kod gnojiva su cijene u 2021. godini u odnosu na 2020.godinu rasle su u rasponu od 121 – 206 posto, što ugrožava održivost poljoprivredne proizvodnje.

"Ministarstvo je interveniralo kroz potpore male vrijednosti u iznosu od 200 milijuna kuna za do 20 ha poljoprivrednog zemljišta iz kojih su isključene površine pod livadom, pašnjakom i ugarom. Za prvih 10 ha osigurana je potpora od 450 kn/ha, od 10 – 20 ha dodatnih 250 kn/ha", rekao je navodeći da će ovom mjerom ukupno biti obuhvaćeno više od 88.000 poljoprivrednih gospodarstava.

Kroz Program ruralnog razvoja u pripremi su i natječaji za ulaganja u skladišne kapacitete žitarica i uljarica, kao i ulaganja za potporu proizvođačkim organizacijama i za navodnjavanje, dodao je Majdak.

Milan Tankosić, ravnatelj Uprave za za financijske poslove i javnu nabavu u Ministarstvu poljoprivrede rekao je kako je u sklopu izravnih plaćanja u 2021. godini za osjetljive sektore isplaćeno 119 milijuna kn, u 2022. godini za isplatu je planiran iznos od 121 milijun kuna, od kojih je već isplaćeno 32,39 milijuna kuna. Za Nacionalni program potpore ovčarstvu i kozarstvu isplaćeno je 6,128 milijuna kuna u 2021. godini, a u ovoj godini još nisu krenule isplate.

Kroz program potpore sektoru govedarstva za krizu uvjetovanu pojavom Covid-19 isplaćeno je 146 milijuna kuna u 2021. godini, a ove godine je isplaćeno 51,9 milijuna  kuna. Ukupno je iz ZPP-a za izravna plaćanja isplaćeno 3,52 milijarde kuna u 2021. godini.

Solari na krovovima farmi, a ne na plodnoj zemlji

Mile Horvat, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja je govoreći o proizvodnji bioplina rekao kako su u RH 43 elektrane na bioplin, ukupno instalirane snage od 47,9 megavata od kojih su 42 u sustavu poticanja zajamčenom otkupnom cijenom. Europska komisija je u prosincu 2021. godine odobrila Hrvatskoj program potpora za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, odobrena je i kvota od 22,26 MW zaelektrane na bioplin instalirane snage veće od 500 kW, putem javnog natječaja za dodjelu tržišne premije.

U Registru obnovljivih izvora bioenergije i kogeneracija su upisana još 23 projekta elektrana na bioplin ukupne planirane električne energije od 11,029 MW koji su u fazi razvoja.

Petir je podsjetila na zaključke usvojene na sjednici Odbora održanoj u srpnju 2021. godine, a vezano uz prijedloge HPK i HGK vezano uz raspisivanje natječaja za korištenje OIE u poljoprivredi, ali i na odgovor Ministarstava gospodarstva i održivog razvoja koji se odnosi na vezivanje kvota za OIE uz broj grla stoke za ulazak solarne elektrane/bioplinskog postrojenja u sustav poticanja.

Podsjetila je kako je su članovi Odbora u više navrata upozoravali kako nije prihvatljivo postavljanje solarnih ploča na plodna zemljišta.

Kristina Čelić, ravnateljica Uprave energetike u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja odgovorila je kako je Ministarstvo usmjereno na održivo korištenje biomase jer isto doprinosi poljoprivredi i razvoju bioplinskih postrojenja. Bioplinska postrojenja utječu na energetsku bilancu. Rekla je kako je ukupno 7,5% energije iz OIE proizvedeno iz biomase, bioplina i solara tijekom 2021. godine, a uskoro se očekuje raspisivanje novih natječaja.

Vezano uz postavljenje solara na poljoprivrednom zemljištu, rekla je kako se isto regulira prostornim planovima. U tom smislu treba razlikovati model samoopskrbe za građane i model vlastite potrošnje za građane i poduzeća. Podsjetila je kako se kroz mjere iz Programa ruralnog razvoja potiče ova vrsta proizvodnje.

Brlošić: Po ha treba tisuću kn pomoći, a poticaje isplatiti već u ožujku

Željko Lenart je rekao kako sve mjere potpore nisu bile dostupne svim poljoprivrednicima, a pomoć je bilo potrebno pravedno rasporediti. Uz repromaterijal poskupili su i strojevi i rezervni dijelovi. Izrazio je bojazan kako potpora od 450 ili 200 kn po hektaru neće biti dovoljna, pa će veći dio proizvođača odustati od proizvodnje. Predložio je da se neobveznici PDV-a oslobode plaćanja PDV na opremu i strojeve, te da se financira ili sufinancira skladištenje poljoprivrednih proizvoda, što bi pomoglo profitabilnosti proizvođača.

Na terenu postoji zabrinutost i zbog rasta cijena sjemena, što znači da treba omogućiti sijanje domaćeg sjemena. Upozorio je i na problem nemogućnosti prodaje sve proizvedene energije iz obnovljivih izvora energije jer se ovime ograničava i vrijednost samih elektrana, ali i smanjuje količina energije proizvedene iz OIE.

Solare ne postavljati na plodna zemljišta (Foto: M. Petković)

Mato Brlošić, predsjednik Ceha za poljodjeljstvo i slatkovodno ribarstva HOK-a, upozorio je kako velike tvrtke u posjedu imaju velike količine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu, veliki su proizvođači energije iz obnovljivih izvora energije, pa je način investiranja u ovu vrstu proizvodnje energije potrebno promijeniti i omogućiti većem broju manjih poljoprivrednih gospodarstava instaliranje proizvodnih kapaciteta čime ćemo ovim gospodarstvima osigurati dodane prihode i osigurati konkurentnost. 

S isplatama izravnih i drugih potpora treba krenuti što prije, već u ožujku, a pomoć od 200 milijuna kuna samo će djelomično ublažiti cjenovni skok inputa.

Mljekari pali na 3.800 proizvođača    

Ružica Vukovac podsjetila je kao je u RH u 2012. godini ukupno 65.000 poljoprivrednih gospodarstava bilo registrirano za proizvodnju mlijeka, danas je taj broj manji od 3.800 iako se bilježi pozitivan skok u količinama proizvedenog mlijeka po pojedinom subjektu. Potrebno je, kaže, doraditi kriterije za dodjelu potpora za zbrinjavanje stajskog gnoja kako bi ova sredstava mogli koristiti i stočari koji u vlasništvu nemaju poljoprivredno zemljište.

Nepravdu kojom je korisnicima Operativnog programa za razvoj stočarstva oduzeto zemljište koje su koristili treba ispraviti predstojećim izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Upitala je zašto je cijena mlijeka u RH niža od otkupne cijene u zemljama u okruženju, radi li se o nepoštenim trgovačkim praksama i velikom profitu koji generira mljekarska industrija.

Na potrebu izmjene Pravilnika za proizvodnju energije iz održivih izvora upozorili su Stipan Šašlin, Mijo Latin i Petar Pranjić.


Tagovi

Odbor za poljoprivredu Stočarstvo i ratarstvo Rat u Ukrajini Marijana Petir Zdravko Tušek Tugomir Majdak Igor Rešetar Mato Brlošić Antun Vrakić


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.