Raste uvoz hrane, a pada nam postotak obrađenog zemljišta u zemlji

U prvih šest mjeseci ove godine uvezli smo hrane u vrijednosti 1,3 milijarde američkih dolara, što je porast od 36 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Imamo rastući uvoz, pored polja Slavonije, Ravnih kotara i plodne doline Neretve, pored 219.000 službeno registriranih nezaposlenih u zemlji, čime bismo to mogli promijeniti i smanjiti uvoz, poručio je Ivica Mudrinić, predsjednik Gospodarskoga socijalnog vijeća na čijoj se današnjoj sjednici razmatralo stanje u poljoprivredi i nacrt konačnog prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Novom prijedlogu zakona u vrijeme sve veće potražnje za hranom kojim aktualna vlast nastoji Hrvatsku pretvoriti u državu sa samodostatnom poljoprivrednom proizvodnjom, oštro se usprotivio sindikat i to iz više razloga.

O zemljištu odlučuju lokalni šerifi

Među ostalima ističu strah od manipulacije vlasti na lokalnoj razini koja će odlučivati o prodaji poljoprivrednog zemljišta, te na taj način državno zemljište biva na vjetrometini lokalnih šerifa, ocijenio je u ime sindikalne strane u GSV-u Vilim Ribič. Ne postoje jasni mehanizmi nadzora, zbog čega postoji mogućnost manipulacije, pribojava se sindikat, poručujući da ne vide razloga da se državno zemljište prodaje. Bolje je rješenje da se daje u zakup, smatraju sindikalisti, nego da o njemu reketarenjem i ucjenama kombinata ili nekoga trećeg odlučuju vlasti u općinama, županijama i gradovima.

Bilo da se prodaje ili pak daje u zakup, Hrvatska je suočena sa sve manjim brojem obrađenih hektara poljoprivrednog zemljišta i sve manjim zanimanjem za tu granu gospodarstva, iako potražnja za hranom nikada nije bila veća.

U razdoblju od 2004. do 2007. godine, u našoj je zemlji za 20 posto smanjen broj obrađenih oranica, a poljoprivreda nam je postala daleko nekonkurentna da bi mogla parirati rastućem uvozu.

Hrvatska poljoprivreda ne može pokriti uvoz hrane

Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede, smatra da Hrvatska može čak jedan milijun hektara staviti u cijelosti u poljoprivrednu funkciju, ali da za to treba novac, ali i zakon, koji bi se uskoro trebao naći pred usvajanjem u Saboru.

No, nemamo znanja, nemamo investicija u poljoprivredu, nemamo tehnologiju, smatra prvi čovjek ministarstva oslikavajući primjerom zaostalost domaće proizvodnje hrane.

- Jedna moderna farma u koju je investirano i ima posljednju tehnologiju može imati krave koje daju od 7000 do 9000 litara mlijeka godišnje, dok naše farme imaju krave koje daju do 3500 litara mlijeka godišnje. Naša poljoprivreda sa sadašnjim uvjetima proizvodnje nije konkurentna da pokrije uvoz hrane, pa čak niti da mu se približi - smatra Pankretić.