Raste globalno siromaštvo - poljoprivreda najviše trpi: Pokazuje izvješće UN-a

Stručnjaci UN-a za klimu su upozorili da klimatske promjene i ekstremno vrijeme već nanose štetu svjetskoj ekonomiji, zbog čega će milijuni ljudi biti gurnuti u siromaštvo.

Izvješće Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC) poziva svijet da se brzo prilagodi i osigura život i održivu budućnost za sve. Ovaj izvještaj je stavio do znanja da klimatske promjene utječu na svijet brže nego što su znanstvenici očekivali. Najveće ekonomske štete vezane su za sektore koji su im direktno izloženi. Najviše trpe poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, energetika i turizam, kao i produktivnost rada na otvorenom.

Ove promjene djelovale su na produktivnost u poljoprivredi, utjecale na zdravlje ljudi i sigurnost hrane, ali i na uništavanje infrastrukture i domova, gubitak imovine i prihoda To je imalo negativan učinak na rodnu i društvenu jednakost.

Do 2050. godine 183 miliona pothranjenih?

Najveću štetu će osjetiti siromašne i ranjive ekonomije. Procjenjuje se da će zbog svega do 2050. godine još 183 milijuna ljudi postati pothranjeno u zemljama s niskim prihodima.

Izvješće dolazi usred rastućih svjetskih cijena goriva i inflacije, a što je navelo neke političare da se odupru naporima da promoviraju čistije izvore energije, tvrdeći da će to samo povećati ukupne troškove života za najsiromašnije.

Dugoročna prognoza: Stiže sušno proljeće s manje padalina?

IPCC-a navodi kako bi toplinski stres na otvorenom učinio poljoprivrednu radnu snagu manje produktivnom ili potaknuo radnike na farmama da se prebace u druge sektore. To može na kraju dovesti do smanjenja proizvodnje i veće cijene hrane što za sobom povlači povećanje siromaštva, ekonomskih nejednakosti i nevoljnih migracija u gradove.

Kakvo je stanje u EU?

Prema podacima Eurostata, u 2020. godini 8,6 posto stanovništa u Europskoj uniji nije si moglo priuštiti adekvatan obrok. Jedna od pet osoba je u opasnosti od siromaštva što je 21,7 posto stanovništva koje nije bilo u mogućnosti priuštti sii obrok s mesom, ribom ili vegetarijanskim ekvivalentom svaki drugi dan.

Najveći udio ljudi u riziku od siromaštva koji si ne mogu priuštiti takve obroke zabilježen je u Bugarskoj (54,6%), a zatim u Grčkoj (45,6%) i Slovačkoj (36,0%). S druge strane, najniži udio bilježi Cipar (3,8%), zatim Irska (3,9%), Luksemburg i Nizozemska (obje 6,6%).