"Zakon protiv poljoprivrede" ipak neće proći!

U četvrtak, 26. ožujka 2015. godine, tijekom sjednice zasjedanja Hrvatskog sabora, na dnevnom redu trebala je biti točka rasprave o Prijedlogu promjene Zakonu o poljoprivrednom zemljištu koji je, tom prilikom, predložen za drugo čitanje.

"Sa zadovoljstvom javljamo da je točka dnevnog reda o gore navedenom zakonu skinuta i da nije provedena rasprava u drugom čitanju nakon kojeg bi, vjerojatno, Zakon bio prihvaćen. Zahvaljujemo se svima onima koji su u proceduri donošenja takove odluke sudjelovali shvativši da prijedlog Zakona ne donosi u svom sadržaju i predloženim promjenama istinsku i potrebnu transparentnost i harmoničnost zakonske snage pružajući svima onima, kojima je poljoprivredno zemljište potrebno za opstanak i razvoj, iste mogućnosti natjecanja za njegovo korištenje", navode iz Udruge OPGH Život, koja se oštro protivila, već duže vrijeme, velikom dijelu originalnih zakonskih rješenja, ali i nekim prijedlozima zakonskih izmjena.

Trgovačka društva odnose zemlju

"Taj je zakon od samoga kreiranja išao na štetu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, jer na kojemu god bi se natječaju pojavila trgovačka društva, mali poljoprivrednik, bilo da je stočar, ratar ili voćar, ne bi imao šanse. Stoga smo i mišljanja da su kreatori zakona bila trgovačka društva. Također postojala je opasnost da se zemlja podijeli određenim stočarima, ali bez ikakvih uvjeta. Oni bi mogli imati na početku stoku, a čim dobiju za nju poticaje, prodati je, a poticaje bi dobivali još nekoliko godina" pojašnjava Antun Laslo predsjednik Udruge OPGH Život.

Izborna godina - godina razuma?

Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević koji je također često isticao da novi zakon o poljoprivredi, nije dobar, vjeruje da su sve njih, koji su tako mislili, a ima ih mnogo, napokon na Markovu trgu odlučili čuti.

"Zadovoljan sam što su razgovori oko toga zakona koji su trajali nekoliko mjeseci ipak urodili plodom. I to ne zato što mi tako želimo, nego je netko vjerojatno shvatio da je Zakon koji je bio u pripremi, zapravo bio zakon protiv poljoprivrede i seljaka, a ne u njihovu korist. Znači imamo informaciju da Zakon ipak neće ići u drugo čitanje i naravno da nam je drago zbog toga. Ako je jedan od razloga tomu i činjenica da je ovo izborna godina, neka je. No ipak se nadam da je prevladao razum. Znači Zakon o poljoprivredi i Zakon o poljoprivrednom zemljištu toliko su značajni da doslovno o njima ovisi hoće li Slavonija umirati ili živjeti, hoćemo li nastaviti živjeti na ovim našim vjekovnim ognjištima ili ćemo mlade ljude školovati i potom gledati kako odlaze u inozemstvo", kazao je župan Tomašević.

Potpore na temelju površina u ARKOD-u

Miroslav Kovač iz Udruge OPGH Život, kazao je da nije očekivao da zakon ipak neće ići u drugo čitanje. "Nažalost, poučeni smo iskustvom da se naši prijedlozi nisu do sada prihvaćali. No, naravno da smo zadovoljni ovim potezom. Ali nemamo puno vremena za razgovore i rasprave, jer, evo znamo da do 15. lipnja ove godine mnogo površina treba unijeti u ARKOD, temeljem čega će se kasnije dobivati potpore. Znači poprilično smo u škripcu i rekao bih da nam je već deset minuta nakon dvanaest. Kako će se to sve dalje odvijati mi danas još ne znamo, no moramo ustrajati na tome da poljoprivredna gospodarstva ne budu zakinuta za zemlju", ističe Kovač.

Srijemci raspolažu s najviše zemlje

"Mi u Vukovarsko-srijemskoj županiji imamo sreće, što od ukupnog poljoprivrednog zemljišta koje nam je bilo raspolaganju, još temeljem staroga zakona, raspolažemo s njegovom velikom većinom. Tako od nešto više od 34 tisuće hektara u našoj županiji, mi raspolažemo već sa skoro 30 tisuća. Znači obiteljska poljoprivredna gospodarstva su nešto na čemu mi želimo temeljiti našu proizvodnju.

Ne znači da tu nema mjesta i za trgovačka društva, no znamo da se ona ne bave isključivo poljoprivrednom proizvodnjom nego i trgovinom, dok je OPG-ovima upravo zemljište osnovno sredstvo za proizvodnju.

Znači jako je važno izmijeniti kriterije za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem", kazao je Davor Adžić iz Odbora za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije.

U zadnje četiri godine u Požeško-slavonskoj županiji ugašeno 500 OPG-a

Kad je riječ o hrvatskoj poljoprivredi, ne mogu se izbjeći podaci i brojke koje su nam već svima poznate, no svaki put kad ih čujemo, izazivaju glavobolju i pesimizam. Župan Tomašević je tako podsjetio da je samo u Požeško-slavonskoj županiji u posljednje četiri godine ugašeno 500 obiteljskih gospodarstava i taj podatak nazvao prestrašnim. Ipak još uvijek je optimističan.

"Taj trend moramo svakako zaustaviti. Vjerujem da ćemo uspjeti, jer da ne vjerujem ne bi se ovime bavio", kazao je. Miroslav Kovač podsjeća da prema statistici u Hrvatskoj imamo oko 184 tisuće obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, no ističe da je skeptičan prema tom broju.

Statistika laže - 90.000 OPG-a u Hrvatskoj?

"Više mi se čini točnim onaj podatak da ih je oko 90-ak tisuća, znači to su oni OPG-ovi koji su aktivni, prijavljeni u ARKOD i dobivaju poticaje. Kad je mljekarstvo u pitanju u posljednjih 10 godina ugasilo se 60 tisuća gospodarstava, odnosno od pet gospodarstava ugasila su se četiri. U posljednje četiri godine, vjerujemo da ih ih je nestalo 10-ak tisuća, bez obzira kojom djelatnošću su se bavila. Prošle godine uvezli smo hrane za milijardu i pol dolara više no što smo zaradili na izvozu, odnosno možemo reći da već uvozimo i doručak i ručak. Ili da budemo još jasniji, kazao je, mi dnevno potrošimo 3 i pol milijuna dolara dnevno na uvoz hrane."

Nemaju kome prodati svinje

Davor Adžić osvrnuo se konkretno na uvoz svinjetine, dok na području Vukovarsko-srijemske županije, kaže, poljoprivrednici nemaju kome prodati svoje svinje.

"Uvozimo enormne količine svinjskoga mesa, a u obiteljskim gospodarstvima ostalo nam je izuzetno puno tovljenika koji sad prešli kategorije od 150 i 180 kilograma, no na području Vukovarsko-srijemske županije nema nikakvog interventnog otkupa. A u isto vrijeme uvozi se svinjetina, reći ću otvoreno, upitne kvalitete, u prvome redu zbog roka smrzavanja, koji je kod nas dozvoljen godinu dana, a u većini Europe šest mjeseci", istaknuo je Adžić.

U svakom slučaju pozdravlja se odustajanje od zakona kojim niti poljoprivrednici, niti njihove Udruge, a niti župani hrvatskih županija, nisu bili zadovoljni. No kako je kazao Miroslav Kovač, vremena za veselje nema, jer čeka nas rješavanje niza poljoprivrednih problema, a vremena ne da je malo, već je gotovo isteklo.