Prvi puta u povijesti u Europi urodila kava - uskoro uzgoj na Siciliji?

Više od 30 godina obitelj Morettino pokušavala je proizvesti svoju kavu na malom komadu zemlje na Siciliji u čemu nisu uspijevali. No, ovog su proljeća od 66 biljaka uspjeli dobiti oko 30 kilograma kave, što je događaj koji bi ovaj talijanski otok mogao pretvoriti u najsjeverniju plantažu kave na svijetu, piše The Guardian.

Stručnjaci kažu da klimatske promjene mediteransku poljoprivredu pretvaraju u onu nalik tropskoj. Na ovom se otoku u kolovozu živa u termometru penjala do 48,8°C, što je najviša temperatura ikad zabilježena u Europi. No, obitelji Morettino to bi moglo biti ostvarenje sna.

"Tijekom 90-ih moj je otac odlučio posaditi biljke kave u naš mali vrt na periferiji Palerma na 350 metara nadmorske visine", rekao je Andrea Morettino. Međutim, plantaže kave su smještene obično na 1.500 metara nadmorske visine

Kaže da je u početku to bio jednostavan eksperiment, ali da su nakon stotina pokušaja počeli primjećivati da broj zrna kave raste, sve do prošlog proljeća kada su imali prvu obilniju berbu. "Zrna smo preradili, osušili i prepekli", kazao je. Dodao je da je nevjerojatno da su biljke rasle na otvorenom bez potrebe za zaštićenim prostorom, ali i pesticidima.

Tradicionalni usjevi mogli bi pasti u zaborav

U domovini espressa i cappuccina uzgajanje kave s oznakom Made in Italy je oduvijek bila opsesija, piše Lorezo Tondo u svome članku te pojašnjava kako je još početkom 90-ih grupa agronoma pokušala uzgojiti ovu biljku. No, uzgoj je zbog niskih temperatura propao.

"Jasno je da su klimatska kriza i globalno zatopljenje odigrali odlučujuću ulogu u proizvodnji kave na Siciliji", rekao je Adriano Cafizo koji je posljednjih 15 godina proveo putujuću po plantažama u Južnoj Americi i Africi, a sada surađuje s obitelji Morettino.

"Problem na Siciliji je hladnoća, stoga radimo izgradnji plastenika. Ideja je biljke postupno prilagoditi sicilijanskoj klimi do te mjere da će moći cvjetati na otvorenom kao što se dogodilo ove godine na plantaži u Palermu", pojasnio je.

Svjesni su da će projekt trajati godinama prije nego što se uspije proizvesti veća količina, ali Morettino je odlučan u namjeri da na otoku stvori plantažu.

"Posljednjih godina uvjeti na Siciliji su postali takvi da omogućuju uzgoj kultura koje su bile nezamislive do prije desetak godina, a sada nas poduzetnike tjeraju na razmišljanje", priča Morettino.

Taj je kraj stoljećima bio jedan od najvećih proizvođača agruma, no posljednjih godina ta je proizvodnja dramatično smanjena zbog suše i nedostatka vode.

Znanstvenici smatraju da bi trenutačna klimatska kriza mogla potisnuti neke tradicionalne usjeve s Mediterana, a uzgajivače ostaviti u potrazi za alternativama. Tijekom posljednjih godina proizvodnja avokada, manga i papaje udvostručila se na Siciliji, dok su u botaničkom vrtu Palerma istraživači prvi puta svjedočili cvjetanju velvičije, porijeklom iz pustinje Namib.

"Postoji veliki rizik od dezertifikacije otoka", upozorio je Christian Mulder, profesor ekologije i klimatskih promjena na Sveučilištu u Cataniji. Kazao je da se u dugoročnom i najgorem scenariju, cijeli jugozapadni dio Sicilije neće razlikovati od Tunisa. Prema njegovim riječima, zbog toga su uzgajivači primorani prilagoditi se novim usjevima. "To je proces koji već traje. Moramo se boriti da izbjegnemo ono najgore", zaključio je.