Proizvođači će svoja prava tražiti i u EU!

Poljoprivredni proizvođači udruženi pod predsjednikom Udruge seljaka Slavonije i Baranje, Antunom Laslom, poručuju da više neće tolerirati nerazumijevanje Ministarstva i Vlade. Smatraju da su poljuljana njihova prava kao proizvođača, ali i kao osoba te da će rješenje za svoje probleme potražiti – ni manje ni više – nego u Strasbourgu!

Predsjednik Udruge seljaka Slavonije i Baranje, Antun Laslo, za Glas Slavonije je izjavio kako nema više smisla razjedinjeni ići u prosvjede. Smatra da samo sud u Strasbourgu može natjerati naše vodstvo na promjene i poručuje da poljoprivrednici neće odustati od svojih prava. S njime se slaže i Antun Vrakić, dopredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Prema njemu, ono što najviše šteti moralu naših poljoprivrednika su neistine i manipulacije brojevima koje se podastiru u medijime. Navodi da od ukupno 200.000 gospodarstava u Hrvatskoj, samo 10.000 proizvođača uistinu i živi od poljoprivrede, ostatak od 80.000 gospodarstava koji su u sustavu potpora su mali proizvođači, kojima je poljoprivreda samo dodatni izvor prihoda. Stoga, takvima nije niti u interesu izlaziti na prosvjede pa je prema podacima Ministarstva prošle godine na prosvjede izašao samo jedan posto proizvođača i prema njima, kao takvi - prosvjedi nisu uspjeli. Navodi kako će Ministarstvo poljoprivrede izgubiti spor zbog neisplate gotovo 40 posto poticaja proizvođačima prošle godine, a tužba je u završnoj fazi.

Vrakić je i jedan od članova povjerenstva za izradu Kodeksa za otkup žitarica, čija je priprema ovih dana izazvala buru u krugovima poljoprivrednih proizvođača. Prvi se sastanak povjerenstva održao krajem travnja ove godine, a poljoprivrednici strahuju da će Kodeks pogodovati otkupljivačima. Laslo i Vrakić ujedinjeni su u stavu da se za izradu Kodeksa treba koristiti austrijski model, kojega smatraju najobjektivnijim.

Budući da je Hrvatska poljoprivredna komora sada i članica COPA COGECA-e, organizacije koja štiti individualna prava proizvođača, Vrakić smatra da je najbolje rješenje potražiti u institucijama EU, kao što je Europski sud za ljudska prava. A sve dok određeni spor ne bude riješen, Unija zaustavlja isplatu sredstava prema državama i institucijama koje krše ljudska prava - upozorenje je to koje bi Vlada trebala shvatiti ozbiljno.