Prinosi zadovoljavajući

Na poljima u Vukovarsko-srijemskoj županiji završila je ovogodišnja žetva pšenica u kojoj su ostvarene prinose između pet i sedam tona po hektaru poljoprivrednih površina, što u Poljoprivredno-savjetodavnoj službi te županije smatraju dobrim ostvarenjem s obzirom na nepovoljne vremenske prilike kojima je proljetos i početkom ljeta pšenica bila izložena.

"Prinosi su relativno dobri. Mogli su biti i bolji, ali i gori. Najveći utjecaj na prisnose imale su vremenske prilike. Učestale i obimne kiše utjecale su negativno na prinose pšenice, te su oni takvi kakvi su", kazao je viši stručnjak za ratarstvo u županijskoj Poljoprivredno-savjetodavnoj službi Luka Lešić dodajući kako je slaba gnojidba drugi razlog lošije žetve na pojedinim poljma te se ne treba čuditi što su prinosi šarenoliki od njive do njive. Prema njegovim riječima, uz vlagu gnojidba je od presudne važnosti za urod pšenice, a činjenica je da pristisnuti neimaštinom sve manje poljoprivrednika u punom obimu prihranjuje i gnoji zasijane kulture.

"Tu se odmah vidi tko je kakav proizvođač i koliko je tko uložio u sjetvu, zaštitu, prihranu i gnojidbu", navodi taj stručnjak dodajući kako je ogorčen na informacije koje se mogu čuti iz žetve kako ima poljoprivrednika i koji su ostvarili prinos pšenice od samo četiri tone po hektaru.

"Da mi je samo vidjeti takvoga. To jednostavno nije istina, Ne znam kome i za čije interese se plasiraju takve dezinformacije. Ako je kojim slučajem i istina, tome odmah treba oduzeti zemlju, jer ako je dobio samo četiri tone pšenice po hektaru, taj se ne zna baviti poljoprivredom i bolje je da se okane toga posla, a zemlju da nekome tko zna raditi", kazao je Lešić dodajući .

Posljednja kiša koja je prije nekoliko dana pala u istočnoj Slavoniji dobro će, kako kaže, doći kukuruzu i soji koja je ušla u cvatnju i voda joj je potrebna za oplodnju, ali ne i suncokretu koji voli stabilno vrijeme. "Krenula je i žetva uljane repice i urod za sada iznosi između 3 i 4 tone po hektaru što je vrlo dobar urod za tu kulturu", napominje Luka Lešić dodajući kako u procjeni ostvarenja u poljoprovrednoj proizvodnji nikada ne treba izgubiti iz vida dobro poznatu činjenicu da je poljoprivreda "tvornica pod otvorenim nebom" i da često puta od samog čovjeka (ratara) i njegovog sudjelovanja jako malo ovisi što će u u kojoj mjeri uroditi.

Autor: Alen Kuns