Prezahtjevni uvijeti za IPARD

Ni IPARD - najnoviji pretpristupni fond Europske unije namijenjen razvoju poljoprivredne proizvodnje i ruralnih područja - nije za hrvatskog seljaka, kao što to nije bio ni prethodni - SAPARD. Tvrde to ne samo seljaci, nego ovaj put i mnoge konzalting kuće specijalizirane za izradu projekata. Neke od tih tvrtki ovih su dana, kako neslužbeno doznajemo, Ministarstvu poljoprivrede poslali dopis u kojem upozoravaju na niz nelogičnosti tog pretpristupnog fonda.

Jedna od zamjerki odnosi se na kratki rok trajanja natječaja. “Rok trajanja IPARD mjere 101 i 103 je samo 28 dana. Tako da poljoprivrednik i da pripremi investicijsku studiju, glavni projekt i sl. prije objave natječaja, vrlo je upitno hoće li i ostale dokumente skupiti na vrijeme. Naime, problem je što neke potvrde ne smiju biti starije od 30 dana, a s obzirom na ažurnost naše administracije, upitno je hoće li se sve uspjeti ishoditi na vrijeme”, navode u jednoj od konzalting kuća.

Poljoprivrednici koji su ipak zainteresirani za povlačenje novca iz IPARD-a najviše se žale, kako nam kažu neki od njih, na “traljav i nezainteresiran” rad Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
- U toj agenciji, prema nekim podacima, zaposleno je više od 350 ljudi, no, nažalost, kada korisnici žele dobiti neku informaciju telefonom, nikoga ne mogu dobiti. Naime, osim centrale, odgovorne osobe ne javljaju se na pozive. Potrebno je čak i po 50-ak pokušaja da bi se uspostavio neki kontakt. Tada nakon što uspostavite kontakt gotovo je nemoguće dobiti i neku informaciju. Upućuju nas da šaljemo upite na službeni mail, a na odgovor čekamo i više od 15 dana. S obzirom na to da natječaj traje samo 28 dana, nije potrebno posebno isticati na koje sve probleme nailazimo, kažu seljaci.

Jedan od zainteresiranih za povlačenje novca iz IPARD-a je i Mato Mlinarić, poljoprivrednik iz okolice Bjelovara i predsjednik udruge Nezavisni seljaci.
- Kako bi se barem za buduće mjere, čiji se natječaji tek očekuju, pokušale otkloniti neke nelogičnosti, cilj nam je da što prije profunkcionira Odbor za ruralni razvoj Hrvatske poljoprivredne komore i da seljaci povuku što više novca iz EU fondova, kaže Mlinarić.
On smatra da seljaci ne mogu do novca iz EU fondova zbog prezahtjevnih pravilnika koje kreiraju osobe koje nisu nikada niti izišle na teren i kontaktirale seljake.
- Natječaji tako prolaze, a seljaci nemaju ni volje ni novca da se kandidiraju, kaže Mlinarić, te kao jednu od posebnih apsurdnosti navodi da za nabavku nove mehanizacije, odnosno novog traktora preko IPARD-a seljak mora imati studiju utjecaja na okoliš koja košta najmanje 30.000 kuna.

I konzalting kuće takve uvjete smatraju pretjeranim. “Nerazumljivo je kada se potvrda Ministarstva zaštite okoliša, koja se dobiva ukoliko se izradi elaborat zaštite okoliša, koja stoji približno 30.000 kuna, traži za kupnju opreme, mehanizacije i rekonstrukcije objekata. Potvrda nije problem ako bi se išlo na novu gradnju”, navode u jednoj od konzalting kuća.

Autor: Zdenka RUPČIĆ