Preminuo Ljudevit Plačko, bivši dekan Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima

Umirovljeni sveučilišni profesor i bivši dekan Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima, dr. sc. Ljudevit Plačko preminuo je u utorak, 13. listopada.

"Iako je bio 'ne-agronom', kako je sam za sebe govorio, pokazivao je veliko poštovanje prema poljoprivredi i svima koji se na ovaj ili onaj način bave ovom djelatnošću", stoji u in memoriamu kojim se Veleučilište u Križevcima oprostilo od svog bivšeg kolege.

Kako su naveli, rođen je 14. kolovoza 1933. u Kotoribi. Diplomirao je filozofiju i teologiju u Zagrebu, a sociologiju je studirao na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, gdje je 1973. doktorirao društvene znanosti. Radio je u Institutu za migracije te Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, kao istraživač i znanstveni savjetnik.

Godine 1992. zaposlio se na križevačkom učilištu kao profesor sociologije i agrarne sociologije. Za privremenog dekana imenovan je 1998., a od 1999. do umirovljenja 2003. tu je dužnost obnašao u dva mandata. Tijekom njegova mandata izrađeni su novi studijski programi, a od akademske godine 1998./1999. umjesto dotadašnjeg dvogodišnjeg uveden je trogodišnji studij. Radio je i na održavanju i obnovi prostora te infrastrukture ustanove.

U znanstvenom radu bavio se demografijom, sociologijom obitelji i religije, metodologijom socioloških istraživanja te agrarnom sociologijom. Objavio je više od 50 znanstvenih radova i nekoliko knjiga, među kojima su "Religija i povijesna dinamika" (1981.), "Moral i religija" (1982.), "Djelovanje crkve i prihvaćanje religijsko-crkvene doktrine" (1985.) i "Religija i odgoj" (1987.).

"Iako nije bio agronom, zalagao se za održivi razvoj poljoprivrede i isticao važnost kvalitetnog obrazovanja. Poštivao je tradiciju i povijest ustanove kojoj je bio na čelu te je u spomenici objavljenoj o 140. obljetnici poljoprivrednoga školstva u koautorstvu objavio opsežan prilog 'Povijesni razvoj poljoprivrednoga školstva u Križevcima (2000.)", ističu s VUK-a.

Plačko je bio i aktivni član Matice hrvatske te tajnik njezina ogranka u Križevcima. Poznavao je više europskih jezika, bio ovlašteni sudski tumač za njemački i talijanski te prevodio djela i dokumente s njemačkog i latinskog jezika. Među njegovim prijevodima su "Kraljica mučenika" Nikole Bengera iz 1996. i "Zbirka sažetaka vjerovanja definicija i izjava o vjeri i ćudoređu" iz 2002. godine.

"Unatoč svojem visokom obrazovanju, golemom znanju, ili baš zbog toga, bio je skroman, samozatajan i nenametljiv čovjek. Imao je strpljenja svakoga saslušati, savjetovati ga i pomoći. Zato će i danas, mnogo godina nakon njegova umirovljenja, oni koji su ga poznavali i imali zadovoljstvo s njim surađivati, jednostavno reći: Bio je dobar čovjek!", zaključili su s Veleučilišta.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor