Prehrambene tvrtke prebacuju dio proizvodnje u BiH

Nastojeći sačuvati već osvojeno tržište, odnosno kupce u čije su se domove davno uselile, pojedine hrvatske tvrtke prebacuju dio svoje proizvodnje u BiH. Naime, ulaskom Lijepe naše u europsku obitelj hrvatskim se proizvođačima otvara bescarinski prostor s 450 milijuna stanovnika, međutim, istodobno gubi dosadašnje bescarinsko tržište CEFTA-e s 25 milijuna potrošača.

Carine na prehrambene proizvode bit će visoke, što će značajno smanjiti konkurentnost naših već brendiranih proizvoda u susjedstvu. Otvaranjem pogona u BiH osiguravaju sebi bescarinski plasman robe u svim ostalim zemljama CEFTA-e.

Skuplje i do 50 posto

Brendovi “Franck“ i “Kraš“ još su prije šest godina proširili proizvodnju u susjednu BiH, a odnedavno se u Čitluku proizvode i “Gavrilovićeve” salame.

- Nakon pridruživanja EU-u, odnosno izlaska iz CEFTA-e, “Gavrilovićevi” proizvodi postat će u regiji skuplji i do 50 posto, te bi mogli biti lako nadjačani u konkurenciji s jeftinijim brendovima na slobodnom tržištu. Također, važno je napomenuti da su zemlje CEFTA-e naše najvažnije izvozno tržište, više od 50 posto našeg izvoza plasira se u BiH.

Stoga smo rješenje našli u partnerstvu s mesnom industrijom GIPI d.o.o. iz Čitluka, koja zadovoljava naše potrebe u pogledu kapaciteta, opremljenosti pogona i stručnosti zaposlenika. GIPI d.o.o. proizvodi pod brendom “Gavrilović”, i to pod našim stalnim nazorom.

Drugim riječima, naši stručnjaci iz proizvodnje i kontrole kvalitete kontroliraju uvoznu sirovinu, specifikacije proizvoda i proces proizvodnje, a finalni se proizvod dodatno analizira u našim laboratorijima prije izlaska na tržište - kaže za “Slobodnu“ Daška Domljan, direktorica sektora za ljudske resurse u petrinjskoj tvrtki “Gavriloviću“.

Najveći hrvatski izvoznik na tržište CEFTA-e, “Adris grupa”, čiji će proizvodi podlijeći i najvišim carinama, već godinama upozorava na to da će napuštanje ove bescarinske asocijacije neminovno dovesti do zatvaranja radnih mjesta u TDR-u ako Vlada ne dogovori s EU-om prijelazno razdoblje za RH.

Predsjednik Uprave TDR-a Davor Tomašković za “Slobodnu“ objašnjava:

- Što se konkretno tiče TDR-a, izlaskom iz CEFTA-e carinska stopa za cigarete proizvedene u Hrvatskoj povećavaju se, primjerice, u Srbiji s 15 na 57 posto, u BiH s 0 na 15 posto, u Makedoniji s 27 na 42, a na Kosovu s 0 na 10 posto. Učinci ovih promjena za TDR znače oko 10 milijuna eura godišnje više plaćenih carina ili gubitak 130 radnih mjesta u Hrvatskoj. Kako bismo otklonili negativne učinke izlaska iz CEFTA-e, razmatramo različite poslovne mogućnosti, no prvenstveno nam je cilj sačuvati proizvodnju i radna mjesta u Hrvatskoj.

Zato je nama, kao i svim vodećim hrvatskim kompanijama, a vjerujemo i državi, iznimno važno da Vlada ustraje u pregovorima s nadležnim institucijama EU-a kako bi stvorili uvjete u kojima će hrvatski izvoznici moći nastaviti svoj rast i razvoj.

Autor: ZDRAVKA SOLDIĆ-ARAR