Predstavljeno istraživanje Željane Ivanuš - agrarni mediji ključan kanal prijenosa znanja

U Hrvatskoj djeluju brojna specijalizirana medijska izdanja namijenjena selu i poljoprivredi, a ona ih je po prvi put analizirala, i u obliku tiskanog priručnika, uz pomoć Društva agrarnih novinara Hrvatske, predstavila javnosti. Prigodno, o medijima kroz medijski format.

Ona je Željana Ivanuš, novinarka bogatog iskustva, vlasnica velikogoričkog internetskog portala, kojoj agrarne informacije nisu novost. Dapače, vodila je komunikacije nekadašnje Agencije za poljoprivredno zemljište, a kasnije radila i na odnosima s javnosti u Ministarstvu poljoprivrede. Predavala je i novinarstvo na Zagrebačkom sveučilištu, a danas podučava studente VERN-a.

Ivanuš je na inicijativu DANH-a pokrenula lani sveobuhvatno istraživanje, koje je za cilj imalo dobiti sliku stanja domaćih redakcija, kao i novinara koji izvještavaju o agraru. Prikupljeni podatci su analizirani, obrađeni i publicirani ovih dana.

Medijskom scenom agrara dominiraju Plodovi zemlje HRT-a u televizijskom formatu, Emisija za selo i poljoprivredu u radijskom, Gospodarski list je tiskovina najdužeg staža, a Agroklub najveći internetski medij i redakcija s najvećim brojem zaposlenih, pokazuju podatci.

“Važno je naglasiti da u Hrvatskoj postoji više od 20 agrarnih medija i emisija, ali nemojmo ih podrazumijevati, jer broj izdavača opada, baš kao i broj novinara”, rekao je Vedran Stapić predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske prilikom promocije rezultata istraživanja.

Istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj o agraru izvještava više od 50 novinara, u okviru različitih redakcija i emisija elektronskih i tiskanih medija.

Dok danas senzacionalizam i društvene mreže uzimaju pažnju publike, naše selo treba kvalitetno informiranje. Nacionalne redakcije nemaju stalne dopisnike iz ruralnih sredina, pa se pojedine seoske zajednice nađu u vijestima samo kad crna kronika zakuca na vrata.

“Da nije skandala, nesreća, kuge i drugih boleština, hrvatsko selo teško bi dospjelo u nacionalne medije - nevidljivo je kao duh u štaglju”, slikovito kazuje Leticija Hrenković, novinarka Agrokluba i voditeljica medijskih projekata.

Financijska održivost danas je ključan izazov s kojima se suočavaju agrarni mediji. Zbog ograničenog tržišta i malog broja potencijalnih oglašivača, prihodi od oglašavanja znatno su niži u usporedbi s komercijalnim medijima širokog dosega.

Oglašivači su najčešće agro kompanije, distributeri repromaterijala, mehanizacije, no takvi izvori nisu dovoljni za stabilno financiranje. Stoga ove redakcije ovise o projektima ili povremenim institucionalnim suradnjama.

“Takav model financiranja često je nesiguran i kratkoročan, što otežava dugoročno planiranje i razvoj”, istakla je Željana Ivanuš povodom predstavljanja rezultata i dodala da dodatne promjene donosi i digitalizacija medijskog prostora.

Prelazak tiskanih izdanja na online platforme zahtijeva stalna ulaganja u tehnologiju, prilagodbu novim formatima te brzu i kontinuiranu produkciju sadržaja. Publika danas očekuje multimedijalne priloge i prisutnost na društvenim mrežama.

“Istodobno, prihodi od tiskanih izdanja padaju, a digitalno oglašavanje ne nadoknađuje u potpunosti taj gubitak. Time se financijski pritisak na redakcije povećava, dok broj zaposlenih i raspoloživi resursi često ostaju ograničeni”, ističe autorica i dodaje da će bez potpore državnih institucija, osobito u segmentu proizvodnje edukativnog i stručnog sadržaja od javnog interesa, mnogi od sadašnjih medija teško opstati.

Priručnik u PDF formatu možete preuzeti u dokumentu ispod članka

Situaciju dodatno komplicira i nedostatak specijaliziranih kadrova. Posljednjih godina svjedočimo gašenju pojedinih izdavača upravo zbog manjka stabilnih izvora financiranja.

“Gubitak specijaliziranih agrarnih medija bio bi velika šteta za hrvatsku poljoprivredu. Oni predstavljaju ključan kanal prijenosa znanja, informacija o natječajima i potporama, novim tehnologijama te zakonodavnim promjenama. Ako hrvatski poljoprivredni proizvođači ostanu bez glavnih izvora pouzdanog i stručnog informiranja, to će imati dugoročno negativan utjecaj na konkurentnost i razvoj cijelog sektora”, kazuje Ivanuš.

Ova stručnjakinja sugerira da je interes za ruralne teme i nadalje značajan.

“To potvrđuju slušanost Emisije za selo i poljoprivredu Hrvatskog radija, gledanost Plodova zemlje te čitanost portala Agroklub. Ovi primjeri pokazuju da poljoprivrednici i šira javnost prepoznaju važnost kvalitetnog i stručnog informiranja o temama koje izravno utječu na proizvodnju hrane, korištenje potpora, klimatske promjene i razvoj ruralnih područja”, zaključuje Ivanuš.