Potrebno veće okrupnjivanje posjeda

Osječki Poljoprivredni fakultet jučer je bio domaćin znanstveno-stručnog skupa pod nazivom Okolišno prihvatljiva proizvodnja kvalitetne i sigurne hrane.

Skup, koji je okupio eminentne znanstvenike i stručnjake, predstavnike Ministarstva poljoprivrede i Osječko-baranjske županije, organiziralo je Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, Poljoprivredni institut, Prehrambeno-tehnološki fakultet, Hrvatska agencija za hranu i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Akademik Franjo Tomić govoreći o mogućnostima razvoja hrvatske poljoprivrede u vrijeme pristupanja Europskoj uniji kazao je kako je poljoprivreda u EU jedna od najznačajnih sastavnica gospodarstva, te da je bitno da nove članice imaju uređenu poljoprivredu kako bi se lakše prilagodile njezinom tržištu. “Međutim, naša poljoprivreda nije još riješila sve probleme, te u ovom pretpristupnom vremenu moramo ubrzano raditi na njihovom rješavanju. Još uvijek, naime, imamo nedovoljnu poljoprivrednu proizvodnju zbog čega je Hrvatska visoko uvozna zemlja. Trenutačno približno 50 posto poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dolazi iz uvoza te nam vanjskotrgovinski deficit hrane iznosi od 800 milijuna do milijardu dolara”, naveo je Tomić. Zaključio je da se takvo nepovoljno stanje mora mijenjati, te da prije svega treba provesti okrupnjavanje zemljišta.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Josip Kraljičković u svom je obraćanju iznio trenutačno stanje hrvatskog agrara. “U Hrvatskoj se poljoprivredom bavi 232.000 subjekata, od čega 99 posto čine OPG-i, a prosječno obrađuju šest hektara. U Upisniku poljoprivrednih gospodarstava je 200.000 OPG-a koji obrađuju milijun hektara zemlje. Od toga samo četiri posto OPG-a ima više od 20 ha, a obrađuju više od 50 posto od ukupnih obradivih površina. Držimo da je u Hrvatskoj okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta teklo bolje nego u nekim članicama EU, izjavio je Kraljičković, te dodao da je najviše poljoprivrednih površina okrupnjeno u Slavoniji, gdje je prosjek 12 ha po gospodarstvu, što je na razini zemalja EU.

Tržište bez burze

Zamjenik osječko-baranjskog župana Željko Kraljičak u svom se predavanju o ulozi i značaju agrarne politike na održivi razvoj poljoprivrede i proizvodnje hrane dotaknuo, između ostaloga, i nedostatka poljoprivredne strategije i tržišta. “Držimo da je nužno oblikovati nacionalnu strategiju razvoja poljoprivrede i s njom povezane prehrambene industrije, vodeći računa o zahtjevima globalnog tržišta. U sklopu ovoga valja reći da otkupljivači poljoprivrednih proizvoda imaju značajan utjecaj, jer cijenom reguliraju obujam proizvodnje. Međutim, u Hrvatskoj je izostala realizacija institucija robne burze, kao dopunskog regulatora punude i potražnje”, rekao je Kraljičak.

Autor: Zdenka RUPČIĆ