Poticaji veći za 15 posto?

2013. za hrvatske poljoprivrednike bila je najgora do sada. Prihod od poljoprivrede je smanjen za čak 50%, a u proračunu za ovu godinu čak 400 milijuna kuna manje namijenjeno je za izravna plaćanja poljoprivrednicima. Kad se u obzir uzme kako je neodgovoran odnos države prema poljoprivrednicima i selu doveo tu gospodarski najpotentniju granu na rub propasti, teško je i pomisliti da od svih gospodarskih grana u Hrvatskoj, poljoprivreda ima najveći neiskorišteni potencijal. Postoji znanje, tradicija, biološka raznolikost te adekvatna klima za razvoj širokog spektra poljoprivrednih kultura u svim dijelovima zemlje.

No, ovakvim tempom, za deset godina domaće poljoprivrede više neće biti. Dosadašnje politike i krupni kapital devastirali su domaću poljoprivrednu proizvodnju, a time se dovodi u pitanje i smisao države. Počelo je sustavom poticaja koji sam po sebi drži poljoprivrednike na lancu. Sustavi poticaja u Hrvatskoj bazirani su na temeljima zajedničke europske agrarne politike, što je samo po sebi veliki promašaj. Poljoprivredna politika u Europskoj uniji bazirana je primjerice, na zaštiti poljoprivrednog dohotka dok se kod nas traži proizvodnost, konkurentnost i tržišnost, što je u ovim uvjetima nemoguće. Sustavom poticaja dolazi do malverzacija, tako što svake godine dolazi do promjene iznosa koji država isplaćuje za svaku pojedinačnu kulturu, uz kašnjenje isplata i po nekoliko godina te inflatorni rast repromaterijala i inputa potrebnih za bavljenje poljoprivredom.

Umjesto konkretnih državnih mjera kojima bi se zaštitila domaća poljoprivreda, postoji kaos u proizvodnji, preradi, distribuciji i plaćanju. Ima li rješenja na vidiku? Za sada, nažalost, ne. Ni kratkoročno ni dugoročno. Privremena slamka spasa mogla bi biti europska sredstva, zbog čega bi poljoprivrednici ipak trebali dobiti oko 15 posto više poticaja nego 2013.