Iako su kandidatima, Željku Miheliću, Zdenku Močniku i Ivanu Valentiću pitanja bila ista, pristupi i naglasci značajno se razlikuju - od ekonomskog restrukturiranja i tržišne konkurentnosti, preko kritike postojećeg sustava, do operativnog jačanja same Komore i njezine uloge na terenu
Uoči izbora za predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), trojica kandidata iznijela su svoje programe i odgovore na ključna pitanja koja se tiču budućnosti domaće poljoprivrede.
Iako su im pitanja bila ista, pristupi i naglasci značajno se razlikuju, od ekonomskog restrukturiranja i tržišne konkurentnosti, preko kritike postojećeg sustava, do operativnog jačanja same Komore i njezine uloge na terenu.
U nastavku donosimo njihove objedinjene odgovore.
Željko Mihelić koji se bavi uzgojem goveda u sustavu krava-tele te tovom junadi u prvi plan stavlja konkurentnost. Za razliku od emotivnijih ili operativno usmjerenih pristupa drugih kandidata, njegov pogled na poljoprivredu izrazito je ekonomski: ključ problema vidi u slaboj produktivnosti.
Kako ističe, hrvatska poljoprivreda već se desetljećima suočava s istim izazovima, dijelom zbog nasljeđa prošlih sustava, a dijelom zbog, kako kaže, pogrešno postavljenih politika.
"Glavni problem je niska konkurentnost i mali prihod po hektaru", naglašava, dodajući da bez ozbiljnog restrukturiranja nema ni dugoročnog oporavka sektora.
U njegovoj viziji, upravo su ulaganja u modernizaciju i povećanje produktivnosti temelj svih daljnjih promjena. Smatra da poljoprivredna gospodarstva moraju postati učinkovitija kako bi mogla konkurirati na tržištu, a to, prema njegovim riječima, nije moguće bez kapitala i jasne strategije razvoja.
Kada je riječ o položaju malih i srednjih poljoprivrednika, Mihelić ne nudi izolirana rješenja za pojedine skupine, već zagovara stvaranje stabilnog i predvidivog sustava za sve.
Ključ vidi u jasnom zakonodavnom okviru koji bi spriječio damping cijene i ograničio dominaciju velikih tržišnih igrača, osobito trgovaca. Takav pristup, smatra, dugoročno bi osigurao ravnopravnije uvjete na tržištu.
Ipak, realno procjenjuje i ulogu same Komore. Naglašava da ona nema izravne alate za donošenje zakona, ali može imati snažan utjecaj kroz komunikaciju i zastupanje interesa sektora. Upravo tu vidi prostor za djelovanje u jačanju dijaloga s institucijama i stvaranju pritiska za donošenje kvalitetnijih odluka.
Sličan pragmatičan pristup ima i kada govori o rastućim troškovima proizvodnje. Svjestan je da Komora ne može izravno utjecati na fiskalne politike ili globalne cijene energenata i repromaterijala, no ističe važnost sudjelovanja u kreiranju mjera pomoći. Podsjeća da su državne intervencije u kriznim trenucima već postojale, iako, kako kaže, "nismo uvijek zadovoljni financijskim iznosom".
Za budućnost očekuje još bolju suradnju između poljoprivrednika i države, uz nadu da će mjere biti učinkovitije i izdašnije. No, ključ rješenja i ovdje vidi u investicijama koje bi smanjile ovisnost o vanjskim šokovima.
Kada je riječ o krizama poput afričke svinjske kuge, Mihelić naglašava preventivu. Umjesto fokusiranja isključivo na reakciju, smatra da je potrebno ulagati u biosigurnosne standarde kako bi se smanjio rizik od širenja bolesti. U tom kontekstu posebno ističe potrebu za dostupnim financiranjem.
"Bez novca nije moguće pokrenuti proizvodnju", poručuje, zagovarajući uspostavu snažnih kreditnih linija namijenjenih poljoprivredi, bilo kroz HBOR, HAMAG-BICRO ili komercijalne banke. Prema njegovu mišljenju, pristup kapitalu ključan je za sve, od kupnje mehanizacije do izgradnje farmi, te ne smije biti prepreka razvoju.
Slično razmišlja i o pitanju mladih u ruralnim područjima. Umjesto administrativnih mjera ili poticaja bez jasnog učinka, smatra da je presudno učiniti poljoprivredu profitabilnom. "Mlade ćemo motivirati tek kada poljoprivreda postane financijski isplativa", ističe, jasno dajući do znanja da bez ekonomske održivosti nema ni demografske obnove sela.
U segmentu komunikacije i funkcioniranja same Komore, Mihelić ne zagovara radikalne promjene, već jačanje postojećih mehanizama. Smatra da sustav sektorskih odbora već pruža dobru osnovu za artikulaciju problema i prijedloga rješenja, ali da ga treba dodatno osnažiti. Njegov plan uključuje veće uključivanje poljoprivrednika u rad tih tijela, čime bi se povećala kvaliteta odluka, ali i transparentnost.
U konačnici, njegova kandidatura počiva na ideji stabilnog, predvidivog i ekonomski održivog sustava. Bez velikih retoričkih zaokreta, Mihelić zagovara postupne, ali temeljite promjene, od boljeg zakonodavnog okvira do snažnijeg financiranja i veće produktivnosti.
Poruka koju šalje proizvođačima je jasna: bez konkurentnosti nema opstanka, a bez ulaganja nema konkurentnosti.
Bira se predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore - tri su kandidata
Zdenko Močnik, koji se bavi uzgojem usjeva i stoke svoj program temelji na iskustvu dugogodišnjeg proizvođača i otvorenoj kritici postojećeg sustava.
U središtu njegova programa nalaze se obiteljska poljoprivredna gospodarstva i stočarska proizvodnja, osobito proizvodnja mlijeka. Močnik upozorava kako je situacija došla "na rub", te smatra da je krajnji trenutak za zaustavljanje daljnjeg propadanja.
Kao jedan od ključnih problema ističe dugogodišnje odugovlačenje s donošenjem zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji naziva temeljnim pitanjem za budućnost proizvodnje. Prema njegovu mišljenju, nužno je prekinuti praksu političkog pogodovanja i nejasne podjele odgovornosti između lokalne i državne razine, a Komora bi u tome trebala imati korektivnu ulogu.
Posebno naglašava potrebu boljeg povezivanja poljoprivrede i turizma, dvaju sektora koji u Hrvatskoj, kako tvrdi, još uvijek ne funkcioniraju kao cjelina. "Krajnje je vrijeme da poljoprivredni proizvodi završavaju u turizmu", poručuje, dodajući kako bi upravo Komora trebala biti most između proizvođača i državne politike.
Kada je riječ o malim i srednjim proizvođačima, Močnik smatra da njihov najveći problem nije nedostatak volje ili znanja, nego tržište. Ističe da su mnogi prepušteni posrednicima, bez organiziranog otkupa i sigurnog plasmana.
Kao primjer mogućeg rješenja navodi model zelene javne nabave razvijen u Karlovačkoj županiji, gdje lokalne institucije izravno otkupljuju proizvode od OPG-ova za škole, domove i druge javne ustanove. Takav sustav omogućuje proizvođačima stabilne prihode i smanjuje ovisnost o tržišnim oscilacijama.
Močnik pritom naglašava da problem nije u kvaliteti domaćih proizvoda, nego u tržišnim kriterijima koji često favoriziraju izgled umjesto stvarne vrijednosti. "Voće nije dovoljno ‘lijepo’, mrkva nije dovoljno narančasta i proizvod ne može na tržište", kaže, upozoravajući na apsurde s kojima se proizvođači svakodnevno susreću.
Velik dio njegovih kritika odnosi se i na sustav potpora. Iako priznaje da su nužne, smatra da su pogrešno usmjerene. Umjesto poticanja proizvodnje, često se, tvrdi, nagrađuje neaktivnost. "Dobijete isto ako radite maksimalno i ako ne radite ništa", ističe, zalažući se za model koji bi jasno razlikovao aktivne proizvođače od onih koji samo formalno održavaju površine.
Rastući troškovi proizvodnje dodatno pogoršavaju situaciju. Močnik priznaje da pojedinačni proizvođači ne mogu utjecati na globalne cijene energenata ili repromaterijala, ali smatra da država mora intervenirati kako bi se uspostavila ravnoteža između ulaznih troškova i otkupnih cijena. "Ako su poskupjeli inputi, moraju rasti i cijene finalnih proizvoda", upozorava, navodeći primjer proizvodnje mlijeka koja često posluje s gubitkom.
U slučaju izbora za predsjednika Komore, najavljuje hitne razgovore s Vladom i resornim ministarstvima kako bi se pronašla rješenja za taj "disparitet između ulaza i izlaza". Posebno kritizira netransparentnost u sustavu otkupa, gdje proizvođači često nemaju pravovremene informacije o kvaliteti i cijeni svojih proizvoda.
Govoreći o krizama poput bolesti u stočarstvu, Močnik vidi Komoru kao aktivnog sudionika. Smatra da je nužno brže reagirati i osigurati bolju komunikaciju između proizvođača i institucija, jer se problemi na terenu često zanemaruju ili kasno rješavaju.
Velik naglasak stavlja i na mlade u ruralnim područjima, ali upozorava da trenutne politike često promašuju cilj. Kritizira ideju nekritičnog poticanja doseljavanja bez realnog plana proizvodnje, ističući da poljoprivreda mora biti prilagođena lokalnim uvjetima. Umjesto toga, zagovara održive i realne projekte koji mogu dugoročno opstati.
Unatoč kritičnom tonu, Močnik ne skriva ni osobnu dimenziju svoje kandidature. Svjestan je, kaže, da možda nema najveće izglede za pobjedu, ali želi otvoriti prostor za drugačiji pogled na stanje u sektoru. "Ja sam cijeli život na drugoj strani", poručuje, odbacujući stereotipe o malim poljoprivrednicima kao pasivnim korisnicima potpora.
Njegova poruka ostaje jasna, bez sustavnih promjena i stvarne podrške proizvođačima, hrvatska poljoprivreda teško može izaći iz krize u kojoj se nalazi.
Kandidat Ivan Valentić koji se bavi ratarstvom predstavlja se kao glas proizvođača koji žele konkretnije i odlučnije djelovanje institucija. U razgovoru iznosi niz prijedloga koji se temelje na operativnim rješenjima, uz jasnu poruku da Komora mora izaći iz pasivne uloge i postati aktivan dionik u obrani interesa poljoprivrednika.
Valentić naglašava kako je njegov ključni cilj transformacija Komore iz administrativne institucije u operativnu podršku na terenu. "HPK mora prestati biti samo promatrač i postati istinski štit svakog poljoprivrednika", poručuje, dodajući kako Komora ne smije biti "samo adresa u Zagrebu", već prva linija obrane proizvođača. Svoje iskustvo ističe kao prednost, naglašavajući da dolazi "s polja", a ne iz ureda, zbog čega smatra da bolje razumije stvarne potrebe sektora.
Poseban naglasak stavlja na položaj malih i srednjih poljoprivrednika, koje opisuje kao temelj ruralnog prostora, ali i skupinu koja je često zanemarena u postojećim politikama. Njegov plan uključuje smanjenje administrativnih prepreka i jačanje savjetodavne uloge Komore. Ideja je da HPK postane besplatna podrška poljoprivrednicima pri prijavama na natječaje, čime bi se smanjila ovisnost o skupim konzultantima i povećala dostupnost sredstava za modernizaciju.
Uz to, zagovara jače povezivanje lokalne proizvodnje i javnih institucija. Smatra da bi domaća hrana trebala imati prioritet u opskrbi škola, bolnica i drugih javnih sustava, što bi proizvođačima osiguralo stabilnije tržište i prihode. U tom kontekstu, Valentić naglašava važnost lokalne ekonomije i zadržavanja novca unutar ruralnih zajednica.
Rastući troškovi proizvodnje jedan su od najvećih izazova za poljoprivrednike, a Valentić smatra da Komora mora imati aktivniju ulogu u njihovu ublažavanju. Umjesto pasivnog praćenja globalnih kretanja, predlaže snažnije pregovore s državom i poticanje zajedničke nabave među proizvođačima. "Kad nas 500 kupuje zajedno, cijena je drugačija nego kad kupuješ sam", ističe, naglašavajući važnost udruživanja.
Istodobno, zalaže se za uvođenje mehanizama poput fiksnih cijena energije za poljoprivredu u kriznim razdobljima. Njegova strategija oslanja se na kombinaciju globalnog praćenja tržišta i jačanja domaće proizvodnje, uz jasnu poruku: "Mislimo globalno, ali kupujmo i proizvodimo lokalno". Posebno upozorava na ranjivost globalnih lanaca opskrbe, podsjećajući na iskustva iz pandemije i rata u Ukrajini, kada je važnost domaće proizvodnje hrane došla u prvi plan.
U tom kontekstu ide i njegova šira vizija, da se poljoprivreda tretira kao strateški sektor, usporediv s energetikom i obranom. "Lokalni proizvođač drži ključ naše neovisnosti", naglašava, upozoravajući da kratkoročna ušteda na uvozu može dugoročno predstavljati rizik za sigurnost države.
Govoreći o krizama poput afričke svinjske kuge, Valentić ističe da poljoprivrednici ne smiju ostati sami. Smatra da Komora mora biti prisutna na terenu i sudjelovati u donošenju mjera koje su realne i provedive. Posebno naglašava potrebu za brzim i pravednim odštetama, kako bi se spriječilo gašenje farmi i daljnje smanjenje stočnog fonda.
Jedan od ključnih izazova vidi i u demografiji ruralnih područja. Mladi će, smatra, ostati na selu samo ako vide perspektivu i mogućnost dostojanstvenog života. Kao rješenja navodi pravedniju dodjelu državnog zemljišta te ulaganja u modernu tehnologiju koja bi poljoprivredu učinila konkurentnijom i privlačnijom. Cilj je, kaže, pretvoriti poljoprivredu u profitabilnu i suvremenu djelatnost, a ne nužno naslijeđeni teret.
Na kraju, posebnu pažnju posvećuje komunikaciji između proizvođača, Komore i institucija. Trenutni sustav opisuje kao spor i neučinkovit, a rješenje vidi u digitalizaciji i izravnijem pristupu. Planira uvođenje platforme putem koje bi poljoprivrednici mogli brzo prijavljivati probleme, uz obvezu da se oni promptno prenose nadležnim tijelima.
"Ja ću biti vaš glas koji će stalno biti za vratom donositeljima odluka", poručuje Valentić, najavljujući aktivniji i otvoreniji pristup vođenju Komore.
Njegova kandidatura tako se temelji na ideji snažnije, dostupnije i operativnije Komore, koja će, umjesto promatrača, postati ključni saveznik hrvatskih poljoprivrednika.
Tagovi
Autor
Požar zahvatio pšenicu, rolo bale i kombajn 51-godišnjaka, u pomoć priskočili radnici Belja
Zmija progutala poljoprivrednika: Je li to doista moguće?
Stiže kritično razdoblje za voćnjake i vinograde: Evo što preporučuju stručnjaci
Norveški junak Svjetskog prvenstva Haaland već planira život na farmi nakon nogometne karijere
Nakon 100 dana na mjestu predsjednika HPK Željko Mihelić najavio odlazak
Ministar o otkupu žitarica: Cijenu pšenice ne možemo odrediti, ali pripremamo nova pravila igre
Stotine milijuna dolara štete: Ruski napad sravnio jednog od najvećih proizvođača jaja u Europi
Radikalna reforma u Danskoj: Premijerka ukinula Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva
Claas connect u 2026. donosi novu razinu digitalnog upravljanja poljoprivredom
U velikom požaru na farmi u Austriji uginulo 600 svinja, teško ozlijeđen vatrogasac
Lažiranjem uzmeš potpore pa vratiš novce i nikom ništa?! EPPO ne prihvaća odluku grčkog suda
Na malenom brijegu, usred vinograda - marihuana
Damir Senjan
prije 3 mjeseca
Filip Matic Ja sam ti na drugoj strani županije prema podravini D.Mosti poznato selo po Zdravku i Višnji Pevec, kroz prozor gledam preko livade na njihovu kuču. Nije mi daleko Pisanica misli da imam 40 km. Iz moga sela je tu jedna snaha ali mislim da se nisu vjenčali Lucija Vočanec, kčer moje dječje prijateljice, u principu mi smo odrastali kao brat i sestra i dalje nerazvojni, ona je malo niže moje kuče u sporednoj ulici. Imam tu blizu Pisanice dva prijatelja koji išli samnom u srednju školu. Iz Lasovca Bugadi Dalibor, Bačkovica Sović Miroslav ali kad sam ja stanovao mobilizacijski u Kukavici njih tada tu nije bilo da ih malko posjetim. Prolazio sam Bačkovicom ali sam imao uniformu na sebi pa mi se nije zalazilo k Miroslavu da nebi ljude preplašio ako me kužiš.
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
Damire ime je VPK - Vladina poljoprivredna komora , a ako se želi da postane HPK , MORAJU mijenjati STATUT , to nisu htjeli dok je Mato Brlošić bio predsjednik i u 2 mandata JAKOPOVIĆA !
Damir Senjan
prije 3 mjeseca
Filip Matic Pa ti si meni jako blizu, kad si napisao Velika Pisanica. Nema dana a da se ne sjetim Kukavice, proveo mnogo dana tamo na posebnim obukama. Ali u suštini sve što si naveo u vezi HPK je točno, ljudi su izgubili vjeru u HPK i to ime im je nepojmljivo ( omraženo ) Da bi se vratila vjera u nešto i onaj tko te zastupa i da vrati dostojanstvo seljaka nebi bilo loše i promjeniti za prvu ruku ime HPK u neko drugo ime.
Rkomi
prije 3 mjeseca
Uhljeb novi
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
Dio nas iz udruga pismenim i usmenim putem predlagali smo drugačije RJEŠENJA političarima od 1995 ! Od 2000 HSS je stavio svoj Hrvatski seljački savez u OBRANU ŠTETE koju su radili u većini sa SDP , pa HDZ , a onda su 2009 išli na Zakon o HPK i osnivanje VPK ! PROTIV TROJCA SJEVERNO KOREJSKOG TIPA ; Vlade , Sabora i Predsjednika RH , MOŽE SE IĆI SAMO PROSVJEDOM , a o BITNIM Zakonima da se ODLUČI putem REFERENDUMA ! I OVO SE MORA STAVITI U STATUT ! Ustav OMOGUĆAVA PROSVJEDE i SAKUPLJANJE mogućih 10 % POTPISA za raspisivanje REFERENDUMA ! OVO da se stavi u STATUT dalo bi TEŽINU predsjedniku i ekipi koja bi vodila PREGOVORE i BILA u RADNOJ SKUPINI KOD PISANJA NACRTA ZAKONA ! **NE SMIJEMO više dopustiti da o BITNIM zakonima odlučuje 76 od 151 UHLJEBEA tipa Marijana Petir ! U Odbor kojemu je ta LICEMJERKA treba da VANJSKI član bude predstavnik HPK , ovo sam napisao JAKOPOVIĆU i NOVIM ČLANOVIMA SKUPŠTINE VPK ! VPK ili HPK , imaju DVA IZBORA ! Na temelju ISKUSTVA od 1995 IZNOSIM ŠTO SE MORA !
I l
prije 3 mjeseca
DA NEMA POLITIKE MOZDA BI I PLACAO CLANARINU OVAKO NE INE
slobodan rajić
prije 3 mjeseca
Sreća pa je komora beznačajna , a takav je i predsjednik. Ivan Malić piše svašta , ali ovaj put je u pravu kada kaže da ni jedan kandidat nema programa ni na vidiku. Može se se netko naljutiti , ali već dugi niz godina komoru vode majstori, električari (sve dobra zanimanja) priučeni seljaci, naučeni seljaci, bahati seljaci, "interesdžije" , očigledno obrazovani agronomi neće da se natežu sa budalama. Članarina je sada beznačajan iznos, ali ni toliko nisu zaslužili. Svaki će saljak platiti veću članarinu , ako misli da se komora makar malo zalaže za seljake i selo. Najbolje bi bila dobrovoljna članarina, i da vidimo kako komora može privući članove.Ali to neće biti , pa vidimo HOK, HKG, lova stiže , samo kaplje....
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
G . Filipe u ZAKONU o VPK , osmislili su da ju financira preko 100 000 prisilnih koji su upisani u sustav poticaja u poljoprivredi ! SPORNO JE što su predstavnici HSS - seljačkog saveza pa VPK , bili između ostalog u EKIPI koja od 2001 PIŠE promašene izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu ! Nisu ministri htjeli u POVJERENSTVO staviti nikoga iz UDRUGA ! Pročitajte IZMJENE iz 2022 , članak 55 ! Ako ste NAČELNIK općine X , Vi i ekipa iz općine NE morate ni PROVJERITI da li IMATE ili NEMATE državnu zemlju ! Zamislite da ste ministar poljoprivrede ! Stavkom 9 iz članka 55 , MOŽETE donijeti ODLUKU da MINISTARSTVO preuzme RASPOLAGANJE , ako to NEĆE LOKALNE LIJENČINE ! Koliko je odluka , donijela NESPOSOBNA Vučković pod čijim su vodstvom pisane izmjene 2022 ? NIŠTA ! Koliko je odluka donio zadnji ministar iz Škorinog Domovinskog rasula kojeg zovu DP ? Pa NEĆE MINISTAR iz DP i JUDE iz VPK NIŠTA POKRENUTI ! * Imate li Vi POTVRDU za obradu podržavljene zemlje na 1 godinu ?Da li su Vas IZBRISALI u katastru , a upisali UMRLE ? Da li vi obrađujete zemlju UMRLIH BEZ UGOVORA ? Pa kako da sklopite UGOVOR sa UMRLIM ? JER POKRETANJE OSTAVINSKIH postupaka na temelju SRPSKO - hrvatskog Zakona o nasljeđivanju NIJE OBVEZUJUĆE ! Da li Vi imate 65 parcela u 17 ha ? **ZATO PIŠEM ako VPK , želi da POSTANE HPK , MORA SE MIJENJATI STATUT , a TO NISU HTJELI još dok je BRLOŠIĆ bio predsjednik !
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
JUDE , SPALITE DANAS ISPRED SJEDIŠTA Vaše Komore i Ministarstva za UNIŠTAVNJE poljoprivrede , Ulica grada Vukovara 78 ; IZMJENE zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2018 i 2022 u čijem ste NACRTU pisanje SUDJELOVALI , SPALITE Pravilnik ministra po kojem ćemo do 2027 OSTATI bez PUNO TISUĆA Ha iz SUSTAVA POTICAJA , SPALITE PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju 2003 !" JUDE , bilo je dio nas iz UDRUGA 2001 sa radnicima INA - Petrokemija iz Kutine , onda smo išli PJEŠICE kroz Zagreb do TRGA sv, Marka 2 i 6 gdje STOLUJE , NE hrvatska Vlada i Ne hrvatski sabor ,! NISU nas pratili TAMBURAŠI , već AGENTI u Civilu , a dočekao KORDON ŽANDARA ! Propustili su predstavnike SINDIKATA , i dio nas iz UDRUGA , LASLA , mene ! DIJELILI smo MINISTRIMA , ZASTUPNICIMA , PRIJEDLOGE , ZAHTJEVE ! ***JUDE iz HSS - SELJAČKOG SVEZA tu NISU BILI , kao ni kod MESIĆA , gdje su najavili DOLAZAK , ali su ODUSTALI jer su ZNALI da smo PROTIV NAPISANIH IZMJENA ZA DRŽAVNU ZEMLJU ! ***DIJELIO sam im i SLUŽBENI LIST SFRJ SA NATPISOM ; JOŠ YU NI PROPALA ! U kojem je objavljen ZAKON o nasljeđivanju ! GLEDALI SU TO U ČUDU !
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
1995 , u prostorijama crkve u Sl. Brodu koju je vodio pokojni Marko Majstorović , održan je sastanak na temu ; KAKO ORGANIZIRATI SELJAKE ? Nakon što je održano više udruga , osnovana je Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje , Savez Istarskih UDRUGA , Hrvatska voćarska zajednica , u organizaciji HSS 1999 - Hrvatski seljački savez , nakon toga u ZAGREBU je dogovoreno da se ide na SREDŠNJI SAVEZ UDRUGA po granama proizvodnje , napisan je STATUT ali OSNIVAČKA skupština nije održana , jer je HSS tražila da ona ima PREDSJEDNIKA ! 2000 HSS je išla u VEĆINU pod vodstvom SDP i sa ministrom Božidarom Pankretić , koji je od 2001 PRAVIO ŠTETU sa IZMJENOM Zakona za državnu zemlju i Zakonom o poticajima ! HSS - seljački savez na čelu sa Kolarom - zastupnik HSS , Grivičićem , Kuterovcem , STALI SU U OBRANU Pankretića i ŠTETE koju je radio ! OSNIVANJE Udruge OPG Hrvatske - Život u Velikoj Kopanici - članstvo je bilo dragovoljno , ALI OPG se NISU MASOVNO UČLANILI ! ZAKON O HPK 2009 , budući da HSS nije uspjela PODJARMITI OPG kroz svoj HSS - seljački savez , IŠLI su na Zakon o HPK , na temelju koje je OSNOVANA HPK , na čelu sa Grivičićem koji je tu instaliran sa mjesta predsjednika HSS - SELJAČKOG saveza ! OVIM činom za REŽIM partneri su PREDSTAVNICI HPK ! Pokraj VPK , Vlada , Sabor i Predsjednici RH , NAMEĆU nam PROMAŠENE ZAKONE , a ministri PROMAŠENE PRAVILNIKE !Za Vladu , MERCOSUR je DOBAR , pa hrvatski OPG NASUPROT IMAMAO ; RAZVIJENE države EU , Ukrajinu , MERCOSUR , HRVATSKE VELEPOSJEDNIKE - GRUPE ! **Sada smo 100 000 i VIŠE TISUĆA OPG , PRISILNI ČLANOVI VPK ! AKO ŽELIMO da nas REŽIM UVAŽAVA , SKUPŠTINA VPK , MORA MIJENJATI STATUT ! USTAV omogućava PROSVJEDE , MOGUĆE SAKUPLJANJE 10 % POTPISA BIRAČA za RASPISIVANJE REFERENDUMA o PRIJEDLOZIMA ZAKONA ! 2026 OPG , NITKO ne PREDSTAVLJA ! VEĆINA hrvatskih OPG su REKREATIVNOG TIPA , sa malom površinom , USITNJENIM parcelama i u EKONOMSKOM smislu MALIM PRIHODOM !
Ivan Kulak
prije 3 mjeseca
HPK je svojim dosadašnjim djelovanjem samo iznova i iznova dokazivala svoju besmislenost postojanja. Velikoj većini poljoprivrednika potpuno je nebitno tko će biti predsjednik komore i tko su delegati jer od njih nemaju nikakve korist.
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
IZMJENA STATUTA ; 1. Da HPK organizira i javna okupljanja ( prosvjede ) za probleme u RH i na nivou EU , 2 . da samostalno ili u suradnji sa udrugama i sindikatima sakuplja mogućih 10 % potpisa birača , temeljem kojih se od Sabora može tražiti da raspišu REFERENDUM o PRIJEDLOZIMA ZAKONA BITNIH ta POLJOPRIVREDU , ŠUME , VODU ! *** Sa ovim bi se Vlada i zastupnici , DOTJERALI U RED i ne bi se VIŠE pravio CIRKUS ! *** KAKAV je postupak kada član HPK sukladno zakonu o HPK .članak 8 , točka 4 , predlaže INICIJATIVU za IZMJENU , DONOŠENJE , UKIDANJE ZAKONA i PROPISA od INTERESA ZA POLJOPRIVREDU ? Tko prati stanje u RURALNOM prostoru i KAKO možemo > nadležnim > predložiti što se mora ? ** Pa neka komentiraju i pojasne ovo , kandidati za predsjednika VPK , izabrani članovi SKUPŠTINE VPK ?
Đuro Japaric
prije 3 mjeseca
BEZ izmjene STATUTA ostajete i dalje VPK - Vladina poljoprivredna komora ! Od SRPSKO - hrvatske agrarne reforme 1919 mi imamo 2 modela ; 1 . poljoprivrednih poduzeća , 2. veliko usitnjavanje i povećanje broja vlasnika ! 1945 zemljišni maksimum i niz zakona koji su omogućili i površinsko smanjenje mogućih 10 ha i USITNJAVANJE ! Iz BROZOVE Jugoslavije izašli smo u biti BEZ OPG , sa prosječnom površinom 2, 8 ha u 5 parcela ! Tuđman i ekipa 1991 UKINULI su zemljišni maksimum i od tada RAZVOJ OPG PREPUŠEN JE SNALAŽENJU SVAKOG POJEDINACA ! REŽIM u Zagrebu od 2001 NAMEĆE NE OBVEZUJUĆE RASPOLAGANJE SA DRŽAVNOM ZEMLJOM NA ŠTETU OPG ! 2003 NAMETNULI SU NAM PLAGIRANI BVEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju koji nema veze sa ekonomijom i na temelju kojeg u ISELJENIČKOJ RH nije OBVEZUJUĆE pokretanje OSTAVINSKIH postupaka , pa PUNO zemlje i ruševnih kuća imamo na umrlim ! Sa UMRLIM ne možemo ni pokušati sklopiti ugovore za 200 000 ha ! Imamo dvostruku evidenciju zemlje koju sada ZLOUPOTREBLJAVA nesposobno Ministarstvo pravosuđa i DGU na način da u katastru BRIŠU ŽIVE , a UPISUJU UMRLE prema Austrijskim gruntovnicama ! STRAHOVITA USITNJENOST , ne izgrađenost sustava za NAVODNJAVANJE pa se ne može govoriti o DOHODOVNIJIM kulturama ! POPIS 2021 počevši od SLAVONIJE imali smo 195 IZUMRLIH sela , preko 80 sa samo 1 - JEDNIM stanovnikom ILI OKO 1000 U PROCESU IZUMIRANJA ! * Sa moje strane proteklih dana poslan je prijedlog USTAVNOM SUDU da ukinu stavak 12 u članku 4 ministrovog Pravilnika , jer ne možemo ni pokušati sklapati ugovore sa umrlim ! Prijedlog je Milanoviću da zatraži IZVAREDNU sjednicu Sabora , radi IZMJENE članaka 210 i 6 Zakona o nasljeđivanju po HITNOM POSTUPKU , IZMJENA Zakona o izvlaštenju po HITNOM postupku , da se imenuje RADNA SKUPINA koja bi napisala POGLAVLJE ; NASLJEĐIVANJE ZEMLJE i Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu i da o ova 2 POVIJESNO bitna zakona zastupnici svojom odlukom raspišu REFERENDUM ! Ovo je poslano i HPK sa POVRATNICOM ! * Pa kandidati za predsjednika VPK neka ovo stave na dnevni red pod ; Da se ZAKAŽE IZVAREDNA Skupština koja bi donijela NOVI STAUT , da se očitujete o PREDSTAVCI i Prijedlogu Ustavnom sudu , na način da TRAŽITE od Sabora , Vlade i Ustavnog suda što sam predložio ! AKO TREBATE POJAŠNJENJA ; 035 - 462 004 , 099 400 2048 !
Damir Senjan
prije 3 mjeseca
E sada ću biti iskren, jednoga ne podržavam jer je jedno tu pisao a drugo radio. Jedan njegov kometar mi smo več uhodani, normalno da je uhodan jer jedan dio krava tele dolazi preko granice na farmu, to je ona uhodanost šverc komerc. Ovako na slici to mi izgleda ne kao MARIJAČI več kao neka sveta tri kralja. Istina ima jedan kojega bi podržao ako je izjava istinita ali to u našoj državi istinosti je jako malo.